Britanski ministar zdravstva o novome soju: Mogao bi biti zarazniji od delte
BRITANSKI ministar zdravstva Sajid Javid priopćio je danas kako će zbog zabrinutosti oko novog soja covida-19 od sutra šest afričkih zemalja biti dodano na crvenu listu, letovi prema tim državama bit će privremeno zabranjeni, a putnici iz Ujedinjenog Kraljevstva koji se vraćaju iz tih područja morat će ići u karantenu.
>> Pojavio se novi soj korone, izaziva zabrinutost: “Nema mjesta panici, ali ima oprezu”
Javid je naveo da bi nova varijanta, identificirana u Južnoj Africi, “mogla biti zaraznija” od delta soja i da bi “cjepiva koja trenutno imamo mogla biti manje učinkovita”, piše Sky News.
Soj B.1.1.529
Podsjetimo, znanstvenici upozoravaju da je u Južnoafričkoj Republici, Bocvani i Hong Kongu zabilježena nova varijanta koronavirusa nazvana B.1.1.529 koja ima čak 32 mutacije koje bi joj možda mogle omogućiti da izbjegava imunitet stečen cjepivima i prebolijevanjem.
Za sada je sekvenciranjem genoma identificiran tek mali broj slučajeva, međutim, stručnjaci ističu da bi ih u opticaju moglo biti mnogo više. Naime, sasvim je moguće da uobičajeni testovi za druge sojeve ne mogu uspješno prepoznati prisutnost te varijante. Svi slučajevi, uključujući i onaj u Hong Kongu povezani su s Afrikom.
Izuzetno velik broj mutacija
Varijanta B.1.1.529 izdanak je stare varijante poznate kao B.1.1, koja je svojevremeno izazivala zabrinutost zbog toga što je dijelom mogla zaobići imunosni odgovor. Nova ima čak 32 mutacije na proteinu šiljku.
Virolozi cijelo vrijeme identificiraju nove varijante covida, no one često izumru i budu istisnute zaraznijim varijantama. Za virus je važno i da je visoko zarazan i da uspješno izbjegava imunosni sustav.
Iako je riječ o malom broju zaraženih, samo desetak, izvoz virusa u Hong Kong rađa zabrinutost da bi se kroz međunarodna putovanja varijanta mogla proširiti.
Dužnosnici i znanstvenici britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) prate i istražuju ovu varijantu.
Štite li cjepiva od dugotrajnog covida? Evo što pokazuju studije
PREMA nalazima više studija, cjepiva smanjuju rizik od pojave dugotrajnog covida, ali ponajviše u smislu da smanjuju vjerojatnost zaraze koronavirusom pa tako i pojave ove posljedice oboljenja.
Za one koji se zaraze unatoč tome što su se cijepili, cjepivo može samo za 50% smanjiti rizik od dugotrajnog covida ili uopće ne imati utjecaja na njegovu pojavu.
Iako cjepiva uvelike smanjuju mogućnost razvoja teških simptoma zaraze koronavirusom i smrti, ona nisu toliko učinkovita u potpunom sprječavanju infekcije, a dugotrajni covid se može pojaviti čak i nakon blage ili asimptomatske zaraze koronavirusom.
Stoga bi zemlje s visokom stopom zaraze i dalje mogle imati velik broj slučajeva dugotrajnog covida, čak i ako imaju visoku stopu cijepljenja, piše Nature.
Što je dugotrajan covid?
Dugotrajan covid još uvijek nije u potpunosti definiran sindrom te ima širok raspon simptoma. Britanska studija procjenjuje da je između 7% i 18% onih koji su preboljeli zarazu koronavirusom razvilo neke simptome dugog covida koji su trajali najmanje pet tjedana.
Neki imaju blage simptome, a nekima je dugi covid u potpunosti promijenio život. Gotovo jedna trećina oboljelih od dugotrajnog covida u klinikama koje vodi fizioterapeut David Putrino u SAD-u ima teške kognitivne poteškoće koje mogu utjecati na njihovu sposobnost koncentracije, govora i pamćenja, a koje nisu bile prisutne prije njihove bolesti.
Oko 60% pacijenata moralo je promijeniti posao ili prestati raditi zbog svoje bolesti.
“Ako ste mladi i zdravi, malo je vjerojatno da ćete umrijeti od covida. Ali postoji vjerojatnost da će vas znatno oslabiti”, kazao je Putrino.
Uzrok dugotrajnog covida, također poznat kao post-akutna posljedica infekcije SARS-CoV-2, nije u potpunosti poznat. Jedno objašnjenje jest da se rezerve koronavirusa zadržavaju nakon akutne infekcije, vrebajući u različitim tkivima – poput crijeva, jetre ili mozga – i nastavljaju izazivati oštećenja. Drugo je da jak imunološki odgovor potaknut početnom infekcijom može generirati antitijela i druge imunološke reakcije koji ciljaju naše vlastite stanice; što bi moglo nastaviti uzrokovati komplikacije i nakon prolaska infekcije.
Cijepljenje bi moglo smanjiti vjerojatnost pojave oba scenarija. Ako cjepivo inducira visoku razinu antitijela i T-stanica koje mogu prepoznati SARS-CoV-2, imunološki sustav mogao bi zaustaviti virus tijekom njegovih prvih nekoliko replikacija prije nego što uspije uspostaviti skrivene rezervoare u tijelu, rekao je Akiko Iwasaki, imunolog sa sveučilišta Yale.
Što pokazuju studije i podaci
Razni rezultati studija i anketa pokazuju da cjepivo u najboljem slučaju nudi samo djelomičnu zaštitu od dugotrajnog covida.
Prema anketi koju je provela skupina Survivor Corps, koja zagovara pacijente, na oko 1950 potpuno cijepljenih ljudi bila su 44 slučaja zaraze covidom-19, od kojih su 24 osobe prijavile dugotrajne simptome.
Istraživanje provedeno u Izraelu na oko 1500 cijepljenih zdravstvenih djelatnika pokazalo je da je sedam (19%) od 39 prodornih infekcija izazvalo simptome koji su trajali više od šest tjedana.
Prema podacima aplikacije COVID Symptom Study, koja je prikupila informacije od 1.2 milijuna ljudi, potpuna procijepljenost je za upola smanjila rizik od dugotrajnog covida.
Prema jednome drugome velikome istraživanju, koje još nije prošlo recenziju neovisnih stručnjaka, situacija nije toliko optimistična. Analiza elektroničkih zdravstvenih kartona od oko 10.000 ljudi s probojnim infekcijama pokazala je da cijepljenje ne štiti od nekoliko stanja povezanih s dugotrajnim covidom.
U listopadu je Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva, koji prikuplja podatke o dugotrajnom covidu, izvijestio da je prva doza cjepiva povezana s 13% smanjenjem simptoma dugotrajnog covida, a druga s daljnjim smanjenjem od 9% u odnosu na prvu.
Dakle, za sada još nije poznato u kojoj točno mjeri cijepljenje štiti od pojave dugotrajnog covida. S nastavkom programa cijepljenja, stručnjaci će imati bolji uvid u to kako cjepiva i različiti sojevi utječu na dugotrajne stope i ozbiljnost covida.