Ovakav udarac kancelar Merz nije sanjao ni u najgoroj noćnoj mori: ‘Otrov za našu ekonomiju‘

Kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran, na reakciju nije trebalo dugo čekati. Gotovo naslijepo, režim mula bijesno uzvraća vatrom i napada vojne i civilne ciljeve u susjednim zemljama. Iran također više ne želi da brodovi prolaze uz njegovu obalu. Hormuški tjesnac, usko grlo u Perzijskom zaljevu kojim se svakodnevno odvija transport oko 20 posto globalne trgovine naftom, faktički je zatvoren, prenosi Deutsche Welle.

Cijena nafte odmah je nakon napada značajno porasla. I na njemačkim benzinskim postajama cijene benzina i dizela naglo su skočile. Ovisno o regiji, cijena supera dostizala je i do 2,50 eura po litri. Prosječna cijena dizela trenutačno iznosi nešto više od dva eura, što je oko 30 do 40 centi više nego prije napada na Iran.

Još veći skok zabilježen je kod cijena plina, nakon što je Iran dronovima napao postrojenja za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Kataru, zbog čega je proizvodnja zaustavljena. Njemačka ne uvozi LNG izravno iz Katara. Njezini izvori opskrbe su raznoliki, a velik dio ovog energenta dolazi preko norveških plinovoda. Međutim, za cijene je presudno europsko veleprodajno tržište, koje se ravna prema odnosu između globalno dostupne ponude te trenutačne i očekivane potražnje.

Norveški plinovod, ilustracija

Cornelius Poppe/ntb Scanpix/profimedia/Cornelius Poppe/ntb Scanpix/profimedia

Rast cijena energije pogađa ne samo privatna kućanstva nego i industriju, koja se suočava s višim troškovima proizvodnje. Posebno su pogođene energetski intenzivne grane poput kemijske industrije, proizvodnje čelika, stakla ili papira, ali i automobilska industrija i strojogradnja.

Šok za vladu Friedricha Merza

Rat s Iranom Njemačkoj pokazuje koliko su visokoindustrijalizirana gospodarstva ranjiva u eri globalnih kriza. Veronika Grimm iz tima od pet stručnjakinja i stručnjaka koji savjetuju njemačku vladu o ekonomskim pitanjima upozorava na rastući rizik od inflacije i dodatnu investicijsku nesigurnost.

„Moramo se pripremiti na duže razdoblje povećane nesigurnosti“, rekla je ova profesorica za njemačku medijsku mrežu RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND).

U njemačkoj politici oglašena su zvona za uzbunu. Već deset mjeseci zemljom vlada koalicija CDU/CSU i SPD-a. Kancelar Friedrich Merz (CDU) u predizbornoj kampanji i nakon preuzimanja dužnosti obećao je da će oživljavanje njemačke ekonomije biti njegov apsolutni prioritet. Međutim, očekivanog ekonomskog oporavka još nema. Mali rast, koji je Njemačka doživjela početkom godine, mogao bi ponovno biti anuliran zbog rata s Iranom.

Cijene energije u Njemačkoj već su snažno porasle nakon ruskog napada na Ukrajinu. Daljnji rast cijena, uzdrmani globalni lanci opskrbe i dodatna globalna nesigurnost djeluju poput otrova za njemačko gospodarstvo.

Ekonomistica Grimm traži da Europa učini svoju opskrbu energijom otpornijom – kroz diverzificirane lance opskrbe, dobro popunjena skladišta, koordiniranu europsku nabavu i ubrzanu izgradnju vlastitih energetskih kapaciteta. Takvi zahtjevi postoje još od prekida ruskih isporuka plina prije četiri godine. Međutim, njihova provedba ide sporo. Nakon iznimno hladne zime u Njemačkoj, skladišta plina gotovo su prazna.

Friedrich Merz

Tobias Schwarz/Afp

Osim energetske krize, rat s Iranom donosi dodatne probleme, posebno za transportni sektor. I njemačke brodarske kompanije moraju zaobilaziti Perzijski zaljev u širokom luku, što usporava globalne lance opskrbe i ugrožava sigurnost isporuka. Premije osiguranja za pomorski prijevoz rastu, kao i troškovi goriva.

Zračni prostor iznad zaljevskih država djelomično je zatvoren. Zrakoplovne kompanije moraju znatno mijenjati rute letova. To ne samo da produljuje vrijeme putovanja nego povećava i troškove kerozina.

Opasnost od nove inflacije

Sa svakim danom rasta cijena energije povećava se rizik ponovnog rasta inflacije. Kompanije su prisiljene prenijeti veće troškove na kupce podizanjem cijena svojih proizvoda. To se već dogodilo tijekom energetske krize 2022. godine, kada su potrošači osjetili rast cijena u trgovinama.

Ako troškovi života rastu, kupovna moć potrošača opada, a to se odražava na domaću potrošnju. Na međunarodnom tržištu Njemačka postaje manje konkurentna jer su njezini proizvodi skuplji – što je za izvozno orijentirano gospodarstvo veliki problem.

Iako politika prepoznaje probleme, politički odgovor zasad je prilično suzdržan. Ministrica gospodarstva i energetike Katherina Reiche (CDU) formirala je „task force“, koji svakodnevno analizira situaciju i priprema moguće mjere. Cilj je pratiti eksploziju cijena, nadzirati sigurnost opskrbe i procijeniti posljedice za kompanije. Na društvenim mrežama ova mjera često se komentira i satirično.

„Stalno procjenjujemo i pratimo situaciju“, rekao je glasnogovornik vlade Steffen Meyer u petak (6. 3.). Glasnogovornik Ministarstva gospodarstva dodao je da vlada podržava mjere za veću konkurenciju i transparentnost na tržištu naftnih derivata. Za procjenu ekonomskih posljedica rata na Bliskom istoku još je prerano, ali: „Rizici su očigledni.“

Steffen Meyer

Achille Abboud/imago Stock&people/profimedia/Achille Abboud/imago Stock&people/profimedia

Savezna vlada zasad odbija izravno intervenirati u cijene goriva na benzinskim postajama. Vjerojatno i zato što je kratkotrajni popust na gorivo uveden 2022. godine imao samo ograničen učinak.

Kartelski ured sada treba provjeriti koriste li naftne kompanije trenutačnu krizu za pretjerano visoke cijene, tako što povećane cijene sirove nafte odmah prenose na kupce, iako su njihova skladišta još napunjena gorivom kupljenim po nižim cijenama.

Činjenica je da država dobro zarađuje na visokim cijenama goriva. Gotovo polovica onoga što vozači plaćaju na postajama odlazi u državnu blagajnu kroz različite poreze. Lobističke organizacije, poput automobilskog kluba „Mobil in Deutschland“, već su optužile vladu da „puni blagajnu na račun vozača“.

Kritike energetske politike

Savezna vlada nastoji u krizi pokazati stabilnost i podsjeća na već uvedene mjere za ublažavanje cijena energije: smanjenje poreza na električnu energiju za kompanije i ukidanje nekih pristojbi. Međutim, kritičari tvrde da vlada Merza zapravo dodatno potiče ovisnost o fosilnim gorivima umjesto da je smanjuje u skladu s klimatskim ciljevima.

Ekološke i potrošačke organizacije također kritiziraju da je razvoj obnovljivih izvora energije usporen. Zakoni, kažu, koče izgradnju vjetroelektrana i solarnih projekata. U trenutku globalne nesigurnosti to čini Njemačku manje otpornom na krize nego što bi mogla biti, piše Deutsche Welle.