Kalifornija proglasila izvanredno stanje zbog rekordno snažnog El Niña
Globalni klimatski fenomen poznat kao „super El Niño“ već ruši temperaturne rekorde, a stručnjaci predviđaju iznimno kišnu zimu u Kaliforniji, gdje El Niño obično donosi snažnije oluje i veći rizik od poplava. Nekoliko obalnih gradova nedavno se već suočilo s visokim valovima i erozijom, što se smatra uvodom u ono što državu čeka.
Proglašenje izvanrednog stanja, koje je Newsom potpisao danas, omogućuje državnim službama da brže djeluju, od raspoređivanja opreme i zaliha do zaštite ključne infrastrukture. Nacionalna garda stavit će se u pripravnost za moguće akcije potrage i spašavanja, a državnim je agencijama naloženo da osiguraju prometnice.
Odjel za vodne resurse zadužen je za pripremu opreme za obranu od poplava, poput vreća s pijeskom. Priprema se i mehanizacija za čišćenje snijega i kontrolu prometa na najugroženijim autocestama. Odlukom se također ubrzava izdavanje dozvola za radove na zaštiti od oluja dok prognostičari prate razvoj El Niña u Pacifiku.
„Želimo da obitelji budu sigurne“
Guverner je u izjavi naglasio kako je cilj „pružiti zajednicama potrebnu podršku, osigurati hitnim službama alate za rad, a obiteljima dati sigurnost da je njihova država spremna“. „Rano se pripremamo za ovaj El Niño jer svaki stanovnik Kalifornije zaslužuje biti siguran u svom domu, povezan sa svojom zajednicom i zaštićen kada nastupe vremenske nepogode“, dodao je Newsom.
Prema najnovijim podacima, El Niño je ovog tjedna srušio rekord najviše temperature ikad zabilježene, i to mjesecima prije očekivanog vrhunca.
Američka agencija NOAA procjenjuje da postoji više od 90% šanse da će El Niño ove zime biti vrlo snažan, dok je vjerojatnost da dosegne povijesnu snagu 75%. Iako to nije apsolutno jamstvo rekordnih oborina, sezonski modeli upućuju na zimu vlažniju od prosjeka. To bi moglo donijeti obilne kiše, poplave, klizišta i oštećenja na infrastrukturi te uzrokovati raširene prekide u opskrbi električnom energijom.
Prve posljedice već su vidljive
Posljedice zagrijavanja Pacifika već se osjećaju. Kelvinovi valovi, veliki pulsevi toplije vode koji mogu povisiti razinu mora uz obalu, već utječu na južnu Kaliforniju i dodatno povećavaju rizik od poplava i erozije, javlja CBS News. Dolazak još jednog takvog vala očekuje se kasnije ove jeseni, što bi moglo pogoršati situaciju tijekom oluja ili visokih plima.
„Kalifornija već sada poduzima korake kako bi zaštitila zajednice od potencijalno povijesnog El Niña, jer znamo koliko ozbiljni mogu biti ovi ekstremni vremenski uvjeti potaknuti klimatskim promjenama“, izjavio je Wade Crowfoot, kalifornijski tajnik za prirodne resurse.
Guverner je također odobrio zasebne proklamacije o izvanrednom stanju za okruge Glenn, Humboldt, Kern, Mendocino, Santa Barbara i Lake, no one se odnose na oporavak od ranijih vremenskih nepogoda i nisu izravno povezane s pripremama za El Niño.
„Ulazimo u nepoznato“: Stiže najjači El Niño u zadnjih tisuću godina
Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom središtu El Niña u Tihom oceanu dosegnuo 3.05°C. Time je nadmašen dosadašnji apsolutni rekord od 3.02°C zabilježen krajem studenoga 2015. godine, što je bila najviša izmjerena razina u 150 godina modernih mjerenja. Ta se temperatura računa u odnosu na prosjek razdoblja od 1991. do 2020. godine.
Većina meteorologa koristi mjerilo s pomičnim 30-godišnjim prosjekom kao polazištem, čime se u obzir uzima i globalno zagrijavanje koje uzrokuje čovjek. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Nino3.4), također je na samom rubu rušenja rekorda jer zaostaje tek za stotinku stupnja za onim iz 2015. godine. Iza oba izračuna stoje podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).
Očekuje se „zapanjujući“ El Niño
Najnovije procjene najavljuju da bi vrhunac u studenome i prosincu mogao dosegnuti čak 4.0°C, pokazao je prosjek 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatski znanstvenik Zeke Hausfather.
Te brojke toliko odskaču od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućima, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu „na razini Godzille“. Inače, svaki porast temperature veći od 0.5°C smatra se pojavom El Niña, dok se vrijednosti iznad 2°C službeno vode kao „vrlo snažan“ ili „super“ El Niño.
Aktualni El Niño vrlo vjerojatno predstavlja najjači takav događaj u najmanje 1000 godina. On će ubaciti golemu dodatnu količinu topline u atmosferu koja se već ionako ubrzano grije zbog izgaranja fosilnih goriva. Zbog tog dvostrukog udara očekuje se da će 2027. potpuno pomesti sve dosadašnje rekorde i postati najtoplija godina ikad zabilježena u povijesti mjerenja.
Klimatska kriza izazvana zagađenjem iz fosilnih goriva već sada pojačava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Niño te će posljedice podići na još višu razinu, a promjene u ustaljenim vremenskim obrascima već su počele ostavljati trag diljem planeta.
Prošli su nanijeli stotine milijardi štete, ovaj ih ostavlja u prašini
„Iznimno snažni El Niño događaji, poput onih iz 1997./1998. i 2015./2016. godine, donijeli su stotine milijardi dolara štete diljem svijeta. Ovaj sadašnji ostavlja te prošle daleko iza sebe“, upozorava Hausfather u analizi za Carbon Brief.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu ističe da se ovdje radi o golemom preslagivanju energije unutar klimatskog sustava: „Ovo je opasno zato što se događa na već zagrijanom klimatskom sustavu koji je pod utjecajem čovjeka. Zbog toga ćemo na mnogim mjestima u svijetu vidjeti nezapamćene toplinske ekstreme, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i nestašicu vode. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok trošimo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, pa se zajednice puno teže nose s posljedicama.“
Vrućina i suša u Indoneziji već su pokrenule rekordne šumske požare i opasno zagađenje zraka, dok su u Indiji izostale ključne monsunske kiše. Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog pada razine vode u Panamskom kanalu. Svjetski program za hranu upozorio je u kolovozu da bi posljedice El Niña mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad i potaknuti novi rast cijena hrane.
Poplave, suše i prijetnja za svjetsko gospodarstvo
Godine u kojima dominira El Niño u pojedinim dijelovima svijeta donose znatno jače kiše i poplave. Peru i Čile već trpe posljedice, a prekinut je i pristup Machu Picchuu. Rog Afrike iznimno je osjetljiv na pojačane pljuskove, dok se na jugu Sjedinjenih Država tijekom zime očekuju žestoke oborine.
Ljeto na južnoj polutki bit će znatno toplije i sušnije, što donosi veći rizik od požara i suša u Australiji i na jugu Afrike. Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku, dok El Niño s druge strane obično koči uragane na Atlantiku, gdje ove godine, posve neobično, još nije zabilježen nijedan.
Znanstvenici strahuju da bi klimatska kriza mogla poremetiti uobičajena pravila po kojima se ovaj fenomen ponaša, zbog čega se države znatno teže pripremaju za nadolazeće udare. Svjetska meteorološka organizacija UN-a pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj povijesti kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izdavanju pravodobnih prognoza.
„Ulazimo u nepoznato područje“
Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da planet ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Profesor Bill McGuire za Guardian je naglasio da bi ovo mogao biti jedan od najvećih vremenskih preokreta u posljednjih tisuću godina koji će donijeti niz katastrofa, podsjetivši da je super El Niño iz 1997. i 1998. donio svjetskom gospodarstvu gubitke od 5.7 bilijuna dolara.
„Sve posljedice El Niña pojačane su globalnim klimatskim promjenama“, zaključuje profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja. „Nezapamćeni toplinski valovi i požari koje smo gledali u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi.“
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
