Prizori iz vojne baze razljutili mnoge: ‘Navodni vođa slobodnog svijeta dodvorava se komunističkom lideru!‘
Crveni tepih u Joint Base Andrewsu
Kent Nishimura/Afp
KINESKI LIDER U SAD-uTrump primio Xija u Bijeloj kući
G20 u MiamijuWSJ: Na velikom okupljanju svjetskih čelnika moguć je spektakl stoljeća!
Američki predsjednik Donald Trump dočekao je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga, koji je stigao u trodnevni posjet SAD-u, uz veliku pompu – preletom bombardera B-1 i crvenim tepihom dugim 30 metara, uz vojnu glazbu orkestra američkog vojnog zrakoplovstva te topovske plotune, dok su se naokolo vijorile kineske i američke zastave.
Trump je osobno dočekao Xija u vojnoj bazi Joint Base Andrews u saveznoj državi Maryland, čime je dodatno naglašena važnost posjeta – posljednji takav doček imao je papa Franjo 2015. godine za vrijeme mandata Baracka Obame.
Time je započeo njihov trodnevni summit na vrhu u Washingtonu. Tijekom Xijevog prvog državnog posjeta Washingtonu od 2015. godine očekuju se rasprave dvojice čelnika oko niza pitanja koja izazivaju napetosti između dviju zemalja – od umjetne inteligencije, rata u Iranu i Tajvana pa sve do pitanja produljenja trgovinskog primirja, koje je ranije najavio američki ministar financija Scott Bessent. „Kina i Sjedinjene Države trebale bi biti partneri, a ne suparnici“, rekao je Xi u pisanoj izjavi koju je objavilo kinesko veleposlanstvo, a u kojoj se ipak ne spominje trgovinski dogovor.
No, unatoč toplim riječima i srdačnom dočeku u pratnji prvih dama te važnosti i hitnosti pitanja koja su na stolu, očekivanja od tog sastanka, prema procjeni brojnih promatrača, ostaju poprilično niska. Iako su, kako ističe CNN, iznenađenja moguća, za to bi trebalo doći do odstupanja od tradicionalnih kineskih diplomatskih običaja, koji nalažu složenu diplomaciju uoči sastanka kako bi se unaprijed precizno definirali konkretni rezultati.
Trenutak posjeta je pravovremen u okviru toga da dvije najmoćnije sile svijeta ubrzavaju natjecanje u razvoju umjetne inteligencije, dok čelnici AI industrije upozoravaju da bi taj razvoj uskoro mogao izmaknuti kontroli. Ipak, očekuje se da će susret završiti bez sporazuma o zaštiti čovječanstva koji bi bio usporediv sa smanjenjem nuklearnog naoružanja iz 80-ih, pa bi se u stvarnosti dobar ishod sveo na najavljeno produljenje bilateralnog trgovinskog primirja, nove napore za uspostavu stabilnosti u odnosima te manje inicijative vezane uz umjetnu inteligenciju, suzbijanje krijumčarenja fentanila, trgovinu i izbjegavanje vojnih sukoba.
Niz osjetljivih tema
Jedna od najosjetljivijih tema trebao bi biti Tajvan. Očekuje se da će Xi od Trumpa zatražiti novo odgađanje američke prodaje oružja Tajvanu. Zauzvrat bi, piše Reuters, Kina ponudila Trumpu suradnju oko Teherana. Washington i Peking imaju ključni interes i za produljenje primirja u trgovinskom ratu kako bi izbjegli povratak iznimno visokih carina.
Također, Peking, prema američkim prigovorima, nije ispunio očekivanja o povećanju kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda, a sporno je i pitanje kineskog izvoza rijetkih zemnih elemenata u SAD. Očekuje se i da će Trump zatražiti oslobađanje nekih američkih državljana i drugih osoba zatočenih u Kini.
Ipak, kineski stručnjaci i analitičari navode da će Xijev primarni cilj biti produljenje trgovinskog primirja koje su dvojica čelnika dogovorila u južnokorejskom Busanu prošlog listopada nakon kratkog, ali žestokog carinskog rata. U tom smislu, njegov će najvažniji cilj biti očuvanje popuštanja napetosti između Kine i SAD-a – stanja koje su obje strane opisale kao „konstruktivnu stratešku stabilnost“, kada je Xi u svibnju u Pekingu ugostio Trumpa.
Dvojica čelnika sastaju se u trenutku kada se obojica suočavaju i s domaćim izazovima. Trumpov pad popularnosti među biračima uoči skorih izbora na sredini mandata zbog rata s Iranom mogao bi narušiti njegov globalni utjecaj, a prošle je godine shvatio da bi kineske prijetnje obustavom izvoza rijetkih zemnih metala u SAD mogle osujetiti njegovu trgovinsku ofenzivu. Iako Xi ne mora brinuti o nezadovoljnim biračima u svojoj domovini, kod kuće se suočava s krizom na tržištu nekretnina i gospodarskim problemima.
Trump je mjesecima željno iščekivao Xijev posjet kako bi mu uzvratio simbolikom crvenog tepiha, gestom koju je doživio kao znak velikog osobnog poštovanja kada je u svibnju putovao u Peking. Donald Trump je, kako ističe CNN, jedan od američkih čelnika koji smatraju da su bliske osobne veze sa stranim čelnicima presudne u globalnim odnosima, što u kriznim situacijama doista može biti važno.
U posjetu kao čelnik potpuno druge zemlje
No, Trumpova odlučnost da zaštiti ono što smatra osobnim vezama s čelnicima ponekad ga navodi na to da traži opravdanja za njihove problematične poteze. Tako je u srpnju, odgovarajući na pitanja o optužbama za kinesko uplitanje u izbore 2020. godine, novinarima odgovorio: „I mi njima radimo takve stvari, to nije jednosmjerna ulica“. Ranije ovog mjeseca također je umanjivao važnost tvrdnji da je Peking ustupio Teheranu satelitske snimke baze u Jordanu prije napada na američke snage.
S druge strane, kineski čelnik rijetko uzvraća osobnom srdačnošću prema Trumpu i čini se da vodi dugoročnu diplomatsku igru koja će trajati dugo nakon što Trump napusti dužnost.
Ipak, puno važnije, kada Xi tijekom svog posjeta sjedne za stol s Trumpom, bit će u znatno drukčijem položaju nego prilikom njegova posljednjeg susreta licem u lice s američkim predsjednikom na tlu Sjedinjenih Država prije gotovo deset godina, kada su se susreli u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. U vrijeme tog sastanka, podsjeća CNN, Kina je zaostajala za Amerikom na više područja i bila ranjiva na tehnološke i trgovinske napetosti i sukobe – poput udara na Huawei – koje je Trump potom pokrenuo protiv Pekinga.
No, sada Xi dolazi kao čelnik zemlje koja se otada potpuno preobrazila i izrasla u tehnološkog diva. Domaći tehnološki stručnjaci potiču razvoj kineskih modela umjetne inteligencije, približavajući ih sve više dosezima Silicijske doline. Svemirske tvrtke sa sjedištem u Pekingu lansiraju i prizemljuju rakete za višekratnu uporabu, ciljajući pritom globalnog lidera SpaceX. Tvrtke iz različitih sektora – od energetike i umjetne inteligencije do robotike i memorijskih čipova – tijekom protekle godine ostvarile su iznimno uspješne izlaske na burzu.
Golemi kineski industrijski aparat prošle je godine ostvario globalni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara. Kontrola nad lancima opskrbe određenim izvoznim proizvodima, posebno rijetkim zemnim metalima, dala je Pekingu jedinstvenu polugu utjecaja u odnosu na Washington i Trumpov trgovinski rat.
Ipak, The Atlantic je uoči Xijevog dolaska u Washington upozorio metaforički na film „Bilo jednom na Bliskom istoku“, uradak o kineskom kuharu koji se seli na Bliski istok u potrazi za poslom, da bi usred kaosa američke invazije postao spasitelj lokalnog stanovništva. Ovaj film je, kako navodi autor Michael Schuman, u Kini dobio oduševljene kritike, osobito od kineske vlade, koja je promovirala poruku filma o kineskoj miroljubivosti nasuprot američkom ratnom huškanju. Poruka je: „Amerika je negativac, a kineska je zadaća sve dovesti u red“.
Xijev pogled na svijet
I to je, kako ističe suradnik Atlantica sa sjedištem u Pekingu – inače i viši suradnik u centru Global China Hub pri Atlantskom vijeću – ono što bi Trump trebao imati na umu idućih dana. Iako Trump hvali Xija kao cijenjenog prijatelja, on nije njegov prijatelj, upozorava autor. Tijekom svojih 14 godina na vlasti, kineski je predsjednik namjerno i dosljedno djelovao na potkopavanju SAD-a, a njegov posjet Washingtonu čini se savršeno tempiranim kako bi iskoristio slabost domaćina i glavnog strateškog suparnika, koji je u posljednje vrijeme oslabljen rastom domaćih cijena, strmoglavim padom rejtinga odobravanja i skupim ratom u Iranu bez kraja. Zbog takvog tajminga prizor navodnog vođe slobodnog svijeta kako se dodvorava komunističkom diktatoru više je od puke neugode.
Trumpov blag odnos prema Kini u Washingtonu je vrlo nepopularan, a čini se da Xi, svjestan činjenice da se američka vanjska politika može dramatično promijeniti nakon izbora, Trumpovu administraciju vidi kao potencijalno kratkotrajnu priliku za širenje kineskog utjecaja – dok je Trump zaokupljen ratom u Iranu i preuređenjem Bijele kuće, Xi je fokusiran na jačanje kineske tehnološke i industrijske moći te diplomatsko potvrđivanje globalnog vodstva Pekinga.
U tjednima prije posjeta Xi se sastao s ruskim vođom Vladimirom Putinom i indijskim premijerom Narendrom Modijem na dva velika foruma zemalja u razvoju, gdje je Kinu predstavio kao stabilniju i pouzdaniju velesilu od Sjedinjenih Država. Iako Xi izbjegava izravno spomenuti SAD, ostavlja malo dvojbe o tome koju zemlju opisuje kao odmetničku državu koja ugrožava svjetski mir. „Unilateralizam i politika moći suprotstavljaju se povijesnom toku“, rekao je Xi ranije ovog mjeseca na summitu zemalja BRICS-a, „udarajući na multilateralizam i međunarodni poredak“, ustvrdivši da tzv. globalni Jug jača, a da je smjer prema multipolarnom svijetu nezaustavljiv.
„Cijeli njegov pogled na svijet temelji se na tome da želi vidjeti nastanak novog međunarodnog poretka u kojem će Kina i autoritarne države imati veću ulogu“, rekao je za The Atlantic Nicholas Burns, bivši američki veleposlanik u Kini. Xijev „kratkoročni i dugoročni pogled jest da mi stojimo na putu Kini dok Kina nastoji postati utjecajnija i moćnija u svijetu“, dodao je.
Xi i drugi pripadnici kineske elite vjeruju da je SAD u padu, a umjesto da strpljivo čeka da se SAD same od sebe raspadnu, kineski čelnik je cijelo svoje vrijeme na vlasti proveo iskušavajući i potkopavajući temelje američke moći. Godine 2013. pokrenuo je Inicijativu Pojas i put, globalni program izgradnje infrastrukture čiji je cilj širenje kineskog utjecaja u zemljama u razvoju. Godine 2015. predstavio je program „Made in China 2025“, plan za dominaciju u različitim proizvodnim industrijama, poput električnih vozila, uz golemu državnu potporu.
Xi je izgradnjom vojne infrastrukture u Južnom kineskom moru potvrdio kineske teritorijalne pretenzije na to strateški važno morsko područje. Od 2021. promiče niz „globalnih inicijativa“ kojima želi širiti svoju viziju reformiranog svjetskog poretka utemeljenog na kineskim političkim načelima, a 2022. produbio je partnerstvo s Putinom samo nekoliko dana prije nego što je ruski čelnik napao Ukrajinu.
Xijev oprez i Trumpova popustljivost
Ipak, iako je naporno radio na smanjivanju kineske ovisnosti o SAD-u razvojem domaće tehnologije, promicanjem kineske valute u globalnom poslovanju i širenjem trgovine sa zemljama u razvoju, kinesko je gospodarstvo prošle godine s Amerikom razmijenilo robu u vrijednosti većoj od 410 milijardi dolara i stoga još uvijek ovisi o gospodarskoj stabilnosti SAD-a za vlastiti rast. Umjesto izravnog sukoba sa Sjedinjenim Državama, kao što je to Sovjetski Savez pokušavao tijekom Hladnog rata, Xi zato nastoji pažljivo potkopavati američku moć bez izazivanja sukoba.
Naime, iako Xi vjeruje da su SAD na silaznoj putanji u globalnim odnosima unatoč svom padu u globalnoj politici, i dalje ih smatra potencijalno vrlo opasnima. „Xija pokreće ideja kako izbjeći rat velikih sila i pomoći Sjedinjenim Državama da na uređeniji način uđu u razdoblje opadanja. On vjeruje da je takva osobna diplomacija s Trumpom važan sastojak“ te strategije, objašnjava Kurt Campbell, bivši zamjenik američkog državnog tajnika.
Istovremeno, Trump ne izvršava pritisak na Xija da odustane od partnerstva s Putinom, iako je ono vjerojatno znatno pomoglo Kremlju da održava svoju agresiju na Ukrajinu. Također, unatoč prijetnjama sankcioniranjem zemalja koje podupiru Iran, njegova administracija nije poduzela značajne mjere protiv Pekinga, najvećeg kupca iranske nafte. Trump je također ublažio američku potporu Tajvanu, između ostaloga upravo odgađanjem odobrenja prodaje oružja otoku u vrijednosti od 14 milijardi dolara.
Iz perspektive Pekinga, Trump se samo priklanja globalnoj promjeni odnosa snaga, no u SAD-u Trumpovo zbližavanje s Xijem više nalikuje popuštanju. Konstruktivan dijalog radi stabilizacije odnosa između dviju velesila, primjećuje autor, itekako ima smisla, ali čini se da Trumpovi napori uključuju udovoljavanje Xijevim željama, uz istodobno izbjegavanje pitanja koja su najvažnija za američku industriju i sigurnost.
Iako će izbori za Kongres na polovici predsjedničkog mandata možda izroditi novi Kongres koji će biti u stanju obuzdati Trumpovo ponašanje, s obzirom na Trumpov personalizirani pristup Kini, svatko tko se nada pametnijem i čvršćem pristupu Pekingu, zaključuje Michael Schuman, možda će morati pričekati novog predsjednika – koji će razumjeti tko je zapravo negativac.
