Microsoft se rješava 60.000 radnika. To je najava onog što nam svima stiže?

Tektonski rez u kompaniji koja ostvaruje rekordnu dobit

Ponuda za dobrovoljni odlazak obuhvaća brojne odjele, uključujući one zadužene za umjetnu inteligenciju i Copilot, financije, ljudske resurse, Xbox te Windows i uređaje. Prema informacijama upućenog izvora, kako piše Reuters, programom nisu obuhvaćeni odjeli marketinga, komercijalnog poslovanja i sigurnosti.

Microsoft je na svom službenom blogu objavio da je program dostupan zaposlenicima u četiri zemlje, Kanadi, Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Microsoftov potez posebno je zanimljiv zbog financijskih rezultata kompanije. U poslovnoj godini koja je završila 30. lipnja 2026. Microsoft je ostvario prihode od gotovo 332 milijarde dolara, što je 18 posto više nego godinu ranije. Neto dobit dosegnula je 133,7 milijardi dolara, uz rast od čak 31 posto. Dakle, nije riječ o kompaniji koja se nalazi u financijskim problemima, nego o jednom od najprofitabilnijih poslovnih sustava na svijetu.

Ponuda upućena više od četvrtini ukupne radne snage predstavlja potencijalno tektonski rez u strukturi jedne od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu. Iako zasad nije poznato koliko će zaposlenika prihvatiti ponudu za dobrovoljni odlazak, kako ističe američki tehnološki medij The Information, riječ je o jednom od najvećih potencijalnih smanjenja broja zaposlenih među velikim tehnološkim kompanijama u novijoj povijesti.

Idu i ljudi koji razvijaju AI

Posebno je zanimljivo da Microsoftova ponuda za dobrovoljni odlazak obuhvaća i zaposlenike koji rade na Copilotu, njegovu AI asistentu. Tako program zahvaća i odjele koji razvijaju tehnologiju u koju kompanija ulaže goleme iznose i na kojoj temelji velik dio svojeg budućeg poslovanja.

Microsoft pritom nije objavio da su ti zaposlenici postali višak zbog umjetne inteligencije, nego navodi da program omogućuje prilagodbu broja i strukture zaposlenih poslovnim potrebama. Ipak, činjenica da su njime obuhvaćeni i oni koji razvijaju AI pokazuje da ni rad u jednom od strateški najvažnijih područja kompanije ne znači nužno sigurnost zaposlenja.

Val otpuštanja u cijelom tehnološkom sektoru

Microsoft nije usamljen slučaj. Sličan proces odvija se i u Meti, vlasniku Facebooka i Instagrama, koja je u svibnju otpustila oko deset posto zaposlenika. Prema analizi Financial Timesa objavljenoj u srpnju, američke tehnološke kompanije od početka 2026. najavile su ukidanje gotovo 140.000 radnih mjesta. Znači li sve to da umjetna inteligencija već masovno zamjenjuje ljudski rad?

Pitanje je složenije od samog broja otpuštenih radnika. Dio tehnoloških kompanija ne smanjuje broj zaposlenih zato što je umjetna inteligencija već preuzela njihove poslove, nego zato što njezin razvoj zahtijeva golema ulaganja.

To je otvoreno priznao i osnivač Mete Mark Zuckerberg. Kako je krajem travnja izvijestio Reuters, Zuckerberg je zaposlenicima rekao da kompanija ima dva velika izvora troškova, računalnu infrastrukturu i ljude. Objasnio je da povećanje ulaganja u jedno područje ostavlja manje novca za drugo, zbog čega Meta mora smanjiti broj zaposlenih.

Umjetna inteligencija još uvijek nije dovoljno produktivna

Tu se otvara zanimljiva kontradikcija. Tehnološke kompanije već sada smanjuju troškove rada kako bi ulagale u umjetnu inteligenciju, ali još nije jasno u kojoj će se mjeri ta ulaganja isplatiti. Štoviše, istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija zasad donosi znatno manje povećanje produktivnosti nego što poslovni lideri očekuju u budućnosti.

Prema istraživanju američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, čak 89 posto ispitanih direktora i drugih visokopozicioniranih menadžera izjavilo je da umjetna inteligencija tijekom prethodne tri godine nije imala utjecaja na produktivnost rada u njihovim kompanijama.

U proširenom istraživanju, objavljenom u listopadu i provedenom među gotovo 9000 menadžera iz sedam zemalja, procijenjeno je da je umjetna inteligencija tijekom prethodne tri godine povećavala godišnji rast produktivnosti rada za prosječno svega 0,2 postotna boda.

Umjetna inteligencija u pojedinim slučajevima stvara i dodatni posao. Istraživanje BetterUp Labsa i Stanfordova laboratorija za društvene medije pokazalo je da se 40 posto ispitanih američkih uredskih radnika susrelo s takozvanim AI workslopom, odnosno nekvalitetnim sadržajem proizvedenim umjetnom inteligencijom koji naizgled djeluje kao dovršen posao, ali zahtijeva dodatne provjere i ispravke.

Sve ovo je cijena razvoja umjetne inteligencije

Ako umjetna inteligencija još nije donijela očekivani rast produktivnosti i nije preuzela velik dio poslova koje obavljaju ljudi, zašto onda tehnološke kompanije već sada smanjuju broj zaposlenih? Ključan razlog krije se u golemim troškovima razvoja same umjetne inteligencije.

Kompanijama su potrebne stotine milijardi dolara za izgradnju podatkovnih centara, ali i nabavu skupih računalnih čipova i osiguravanje ogromnih količina električne energije.

Prema Financial Timesu, Microsoft, Amazon, Google i Meta tijekom 2026. planiraju zajedno potrošiti oko 745 milijardi dolara, ponajviše na podatkovne centre, čipove i energetsku infrastrukturu. Samo Microsoft predviđa oko 175 milijardi dolara kapitalnih ulaganja.

Golema ulaganja pritom stvaraju i sve veće financijske rizike. Kreditna agencija S&P Global procjenjuje da će šest velikih američkih tehnoloških kompanija, među kojima su Microsoft, Amazon, Alphabet, Meta i Oracle, od 2025. do 2030. potrošiti više od sedam bilijuna dolara na podatkovne centre i ostalu AI infrastrukturu.

Prema procjenama agencije, šest najvećih kompanija koje ulažu u AI infrastrukturu tijekom 2026. i 2027. moglo bi imati negativan slobodni novčani tok, što znači da novac koji ostvaruju redovnim poslovanjem, nakon pokrivanja operativnih troškova, neće biti dovoljan za financiranje planiranih ulaganja. Oporavak se ne očekuje prije 2029. godine, zbog čega kompanije sve više ovise o zaduživanju i drugim izvorima financiranja.

Hoće li se ulaganja isplatiti?

Hoće li se sve to kompanijama isplatiti? Na to pitanje zasad nema pouzdanog odgovora. Među ekonomistima postoje ozbiljne sumnje u razmjere koristi koje bi umjetna inteligencija mogla donijeti. Jedan od skeptičnijih je Daron Acemoglu, profesor ekonomije na američkom MIT-u i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine.

U istraživanju „The Simple Macroeconomics of AI“ Acemoglu je procijenio da bi umjetna inteligencija tijekom deset godina mogla povećati ukupnu faktorsku produktivnost za manje od 0,53 posto. Iako ne negira njezine pozitivne učinke, smatra da su očekivanja tehnološke industrije pretjerana.

„Ne mislim da bismo trebali podcjenjivati rast od 0,5 posto u deset godina. To je bolje od nule. Ali to je jednostavno razočaravajuće u odnosu na obećanja koja dolaze iz industrije i tehnološkog novinarstva“, rekao je Acemoglu u razgovoru za MIT.

Microsoftov potez zato bi mogao biti tek početak širih promjena. Ako i druge kompanije krenu istim putem, radna mjesta neće biti ugrožena zato što umjetna inteligencija može zamijeniti ljude, nego zato što njezin razvoj zahtijeva sve više novca.

Iako nije jasno hoće li ta ulaganja donijeti očekivane rezultate, sigurno je da će cijenu sve skupljeg razvoja umjetne inteligencije plaćati i zaposlenici, bez obzira na to koliko ona na kraju bude uspješna.