Hoće li krenuti Obaminim stopama?

Jon Ossoff
Christopher Oquendo / Zuma Press / Profimedia

Da li je ovo sledeći predsednik Amerike? Ima 39 godina, Obama ga poredi sa Kenedijem, a upravo je pobedio Trampovog kandidata

04.11. 22:08

Ima 39 godina, nekada se bavio istraživačkim novinarstvom i dokumentarnim filmovima, a sada je postao jedno od imena o kojima se najviše govori u američkoj politici. Demokratski senator Džon Osof ostvario je ubedljivu pobedu na izborima u Džordžiji, saveznoj državi u kojoj je Donald Tramp pobedio pre samo dve godine. Njegov uspeh pokrenuo je spekulacije da bi upravo on mogao da bude jedan od kandidata Demokratske stranke na predsedničkim izborima 2028. godine. Dodatnu pažnju privukao je Barak Obama, koji ga je tokom kampanje uporedio sa Džonom F. Kenedijem.

Dok se američka politička scena suočava sa posledicama velikog poraza republikanaca na međuizborima, među demokratama se već otvara pitanje ko bi mogao da predvodi stranku u borbi za Belu kuću 2028. godine.

Jedno od imena koje se sve češće pominje jeste Džon Osof, senator iz Džordžije, koji je na izborima 3. novembra pobedio republikanskog kongresmena Majka Kolinsa, kandidata kojeg je podržavao Donald Tramp.

Prema objavljenim rezultatima, Osof je osvojio približno 58 odsto glasova, a njegova pobeda proglašena je ubrzo nakon zatvaranja biračkih mesta.

Ovaj rezultat posebno je značajan jer je Osof bio jedini demokratski senator koji je branio mandat u državi u kojoj je Tramp pobedio na predsedničkim izborima 2024. godine.

Iako uporno tvrdi da nema nameru da se kandiduje za predsednika, deo američkih političkih analitičara smatra da bi njegov politički profil mogao da bude zanimljiv biračima na nacionalnom nivou.

Ko je Džon Osof?

Džon Osof rođen je 16. februara 1987. godine u Atlanti, u saveznoj državi Džordžiji.

Studirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu, a potom završio master studije na Londonskoj školi ekonomije.

Pre ulaska u politiku bavio se istraživačkim novinarstvom i produkcijom dokumentarnih filmova. Njegovi projekti bili su posvećeni korupciji, organizovanom kriminalu, trgovini ljudima i ratnim zločinima.

Političku karijeru započeo je kao saradnik demokratskog kongresmena Henka Džonsona, a važan uticaj na njegov razvoj imao je legendarni borac za građanska prava Džon Luis, koji mu je bio mentor.

U januaru 2021. godine Osof je prvi put izabran u američki Senat, kao jedan od najmlađih članova tog doma Kongresa. Njegova pobeda tada je pomogla demokratama da obezbede kontrolu nad Senatom.

Posebno je zanimljivo što je Osof prvi jevrejski senator izabran sa američkog juga još od 19. veka.

Jon Ossoff
Erik S. Lesser / AFP / Profimedia

Obama ga uporedio sa Kenedijem

Jedan od trenutaka koji su obeležili Osofovu kampanju dogodio se 28. oktobra, kada je bivši američki predsednik Barak Obama govorio na predizbornom skupu u Džordžiji.

Obama je pružio snažnu podršku mladom senatoru, a posebnu pažnju privukao je deo govora u kojem ga je uporedio sa nekadašnjim američkim predsednikom Džonom F. Kenedijem.

„Nije to samo zato što deluje tako sređeno. Nije zato što izgleda kao Kenedi, sav zgodan na snimcima“, rekao je Obama.

Zatim je objasnio šta, prema njegovom mišljenju, zaista izdvaja Osofa.

„To je zato što je od svog mentora, koji je bio i moj mentor, jednog od velikana, Džona Luisa, naučio šta znači praviti dobre nevolje“, poručio je bivši predsednik.

Poređenje sa Kenedijem bilo je delom šaljivo, ali je privuklo pažnju zbog sve češćih spekulacija o Osofovoj političkoj budućnosti.

Američki komentatori pronalaze i određene sličnosti između Osofove i Obamine karijere. Obojica su pažnju privukla kao relativno mladi senatori, prepoznatljivi po govorničkim sposobnostima, javnim nastupima i veštom korišćenju medija.

Obama je izabran u Senat 2004. godine, a četiri godine kasnije postao je predsednik SAD.

Kako je pobedio u „Trampovoj državi“?

Džordžija je poslednjih godina postala jedna od najvažnijih politički neizvesnih saveznih država u Americi.

Na predsedničkim izborima 2020. u njoj je pobedio demokrata Džo Bajden, dok je četiri godine kasnije Donald Tramp uspeo da je vrati republikancima.

Upravo zato Osofova pobeda ima poseban značaj za demokrate.

Tokom kampanje insistirao je na rastu troškova života, zdravstvenoj zaštiti, Trampovim carinama i korupciji. Kritikovao je i američki rat sa Iranom, tvrdeći da njegove ekonomske posledice dodatno pogađaju američke porodice.

Osof je poznat i po direktnim sukobima sa Trampom. Više puta je optuživao predsednika da se bavi sopstvenim poslovnim interesima umesto problemima građana.

Ipak, svoju političku karijeru nastoji da gradi i kroz konkretan rad u Senatu. Učestvovao je u istragama o zlostavljanju dece u sistemu hraniteljstva, zloupotrebama u federalnim zatvorima i lošim uslovima života vojnih porodica.

Radio je i na zakonima koji se odnose na zaštitu dece na internetu, dostupnost zdravstvene zaštite i ograničavanje cena lekova.

Zašto ga vide kao mogućeg predsednika?

Jedan od razloga zbog kojih se Osof pominje kao potencijalni predsednički kandidat jeste njegova sposobnost da privuče podršku različitih krila Demokratske stranke.

Jon Ossoff
Christopher Oquendo / Zuma Press / Profimedia

Poznati politički analitičar Nejt Silver izdvojio ga je kao jednog od političara koje bi trebalo razmatrati za predsedničku kandidaturu 2028. godine.

Silver smatra da njegova prednost leži upravo u mogućnosti da privuče birače i u saveznim državama koje tradicionalno naginju republikancima.

Ipak, eventualna kandidatura suočila bi ga sa snažnom konkurencijom unutar Demokratske stranke, u kojoj se kao mogući predsednički kandidati pominju i guverner Kalifornije Gevin Njusom, guverner Pensilvanije Džoš Šapiro i drugi istaknuti političari.

Bogatstvo i kontroverze

Osofova politička karijera nije prošla bez kontroverzi.

Prema ranijem pisanju Vašington posta, njegova neto imovina tokom prve kandidature za Senat procenjivana je na između 2,3 i 8,8 miliona dolara. Deo bogatstva potiče iz porodičnog nasleđa, dok je Osof pre ulaska u politiku imao sopstveni posao u oblasti produkcije dokumentarnih filmova.

Republikanci su ga zbog toga kritikovali, predstavljajući ga kao privilegovanog političara udaljenog od problema običnih građana.

Kritike su izazivali i njegovi stavovi o Izraelu i ratu u Gazi. Osof je osuđivao postupke izraelske vlade i govorio o kršenju međunarodnog prava, ali nije izraelske vojne operacije nazvao genocidom, zbog čega se suočavao sa kritikama različitih političkih grupa.

Hoće li krenuti Obaminim stopama?

Uprkos spekulacijama, Osof zasad odlučno odbacuje mogućnost kandidature za predsednika 2028. godine.

Na debati održanoj 13. oktobra poručio je da namerava da odsluži ceo šestogodišnji senatorski mandat.

„Nemam nikakvog interesa da se kandidujem za predsednika. Ne kandidujem se za predsednika, već za reizbor u Senat“, rekao je Osof.

Međutim, američki mediji podsećaju da je slične izjave svojevremeno davao i Barak Obama.