U GODINI pandemije koronavirusa, velikih nereda i povijesnih izbora u Americi, novih terorističkih napada u Europi, masovnih prosvjeda u Bjelorusiji te novog rata na rubu Europe (između Armenije i Azerbajdžana), prosvjedi u jednoj nama obližnjoj državi prolaze gotovo neprimijećeno.

No Bugari, iako ne privlače preveliku pažnju Europe i svijeta, već 125 dana izlaze na ulice i prosvjeduju, nekad mirno, nekad nasilno, tražeći odlazak vladajuće elite i optužujući je za korupciju i zloupotrebu položaja.

Povod za prosvjede koji su počeli u srpnju bila su dva incidenta koja, smatraju prosvjednici, ilustriraju razmjere korupcije u Bugarskoj pod vlašću konzervativnog premijera Bojka Borisova.

Prvi je bila akcija u kojoj su aktivisti iz oporbene stranke Da, Bugarska!, predvođeni bivšim ministrom pravosuđa i predsjednikom stranke Hristom Ivanovim, 7. srpnja motornim čamcem došli do javne plaže na obali Crnog mora, u blizini grada Burgasa, na kojoj se nalazi luksuzna rezidencija Ahmeda Dogana, jednog od najutjecajnijih i najbogatijih ljudi u Bugarskoj. Aktivistima koji su pokušali na plažu zabiti bugarsku zastavu cilj je bio ovim performansom skrenuti pozornost na to da je plaža ispred objekta ilegalno ograđena i na čuvare iz državne službe koji su tamo ilegalno angažirani.

Sigurnosni agenti štite plažu koju je ilegalno ogradio medijski tajkun blizak vladi

A ti su ih čuvari onda presreli, izgurali i potom pozvali policiju, inzistirajući na tome da je plaža u privatnom vlasništvu – iako je morska obala u Bugarskoj, baš kao i u Hrvatskoj, javno dobro. No Ivanov i njegova dvojica kolega sve su snimali i uživo emitirali na Facebooku, a njihov videostream je u sljedećih nekoliko dana pogledalo više od milijun ljudi.

Dogan inače, kako piše Deutsche Welle, kontrolira imperij bulevarskih medija koje oštro kritiziraju Reporteri bez granica i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava. Dogan je počasni predsjednik (do 2013. i predsjednik) parlamentarne stranke Pokret za pravo i slobodu, koja je osnovana kao stranka za pripadnike muslimanske, odnosno turske manjine u Bugarskoj, te politički mentor zastupnika i oligarha Deljana Pevskog, koji podržava premijera Borisova.

Ivanov je optužio Dogana da ga štite agenti Nacionalne sigurnosne službe, iako po zakonu imaju ovlasti štititi samo državne lidere, a ne privatne osobe kao što je Dogan. Predsjednik Rumen Radev, inače jedan od najžešćih kritičara premijera Borisova, potvrdio je da je to istina u obraćanju javnosti sljedeći dan i pozvao vodstvo NSS-a da prekine zaštitu Dogana i Pevskog.

Inače, međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) opisala je Pevskog, čije je (na kraju neuspješno) postavljanje za šefa obavještajne zajednice izazvalo val masovnih prosvjeda još 2013., kao “utjelovljenje” sprege između bugarskih oligarha i političara. Što se same Bugarske tiče, nju RSF naziva “crnom ovcom Europske unije” po pitanju medijskih sloboda i tek 111. na svijetu, za što najveću zaslugu pripisuju upravo Pevskom, vlasniku dvaju novina, televizijskog kanala i niza portala. I dok država netransparentno financira medije, potičući ih da štede vlasti, u isto vrijeme sudski progoni nezavisne medije, upozorava RSF.

Policija izvela pretres ureda predsjednika koji je kritizirao premijera

Dva dana nakon akcije na plaži koju je Dogan okupirao, 9. srpnja je uslijedio drugi incident koji je razbjesnio Bugare i potaknuo njihov izlazak na ulice. Policija je tog dana, naime, izvršila pretres ureda predsjednika Radeva i uhitila dvojicu njegovih suradnika kao osumnjičenike za trgovinu utjecajem, po nalogu državnog odvjetnika Ivana Geševa.

Gešev je, zanimljivo, prije toga odbacio poziv da istraži aferu s Doganom i javnom plažom koju je prisvojio, odgovarajući da se “ured državnog odvjetnika nema namjeru uvlačiti u sitne političke igre”.

Prvi prosvjed organiziran je navečer istog dana, s jasnim zahtjevom – ostavkom cijele vlade i državnog odvjetnika Geševa. Prosvjednicima se pridružio i sam predsjednik Radev optužujući državno odvjetništvo da je u sprezi s mafijom.

“Bugarska mafija postigla je nemoguće i ujedinila narod protiv sebe. Na svima nama je da izbacimo mafiju iz izvršne vlasti te da izbacimo mafiju iz ureda državnog odvjetnika kojeg mafija koristi na najbezobzirniji način kao štit i za političku represiju”, poručio je Radev na tom prosvjedu, prenosi portal Politico.eu.

Bugarski novinar: Borisov je u tri mandata stvorio državu u sjeni

Kako za Deutsche Welle piše bugarski novinar Aleksandar Andrejev, Bugarska je već godinama zemlja s najviše korupcije u Europskoj uniji, prema ocjeni Transparency Internationala, ali taj podatak se u Bruxellesu rado gura pod tepih. Naime, “loši momci” Europske unije sjede u Varšavi i Budimpešti, dok je u Sofiji “na vlasti jedan pravi Europljanin i pouzdani partner”. Borisov, doduše, uvijek glumi dobrog Europljanina – kada je riječ o sankcijama protiv Moskve, zatim za vrijeme izbjegličke krize, kada se radi o zajedničkoj energetskoj politici, poštovanju financijskih kriterija, pa čak i za vrijeme koronakrize.

Istovremeno je, međutim, u Bugarskoj urušio vladavinu prava i od privrede (prije svega fondova Europske unije) napravio samoposlugu za sumnjive oligarhe i vjerne stranačke drugove. Preko svojih posrednika uništio je medijske slobode, a demokratsku politiku degradirao na vulgaran šou jednog čovjeka.

Upravo zato trenutno tisuće ljudi prosvjeduju na ulicama Bugarske, nastavlja Andrejev, jer im je jednostavno svega dosta. Ne samo zbog brojnih skandala s korupcijom u koje su upleteni vodeći ljudi vladajuće stranke GERB (Građani za europski razvoj Bugarske). I ne samo zbog tajno snimljenih fotografija iz spavaće sobe Borisova na kojima se vidi kako na noćnom ormariću stoje pištolj, zlatne poluge i svežanj novčanica od po 500 eura. I ne samo zbog vulgarnog načina na koji se odnosi prema predsjedniku države, predsjedniku parlamenta i cijelom bugarskom narodu.

Prije svega se radi o uspostavljanju totalne kontrole nad politikom, privredom, pravosuđem i medijima, što je postepeno obavljeno za vrijeme tri njegova mandata. Tijekom ta tri mandata je nastala “država u sjeni”, s nevidljivim centrima moći i sudstvom koje skoro u potpunosti kontrolira izvršna vlast, zaključuje Andrejev.

Borisov je pak u intervjuu za ove njemačke novine u srpnju, na samom početku ovih prosvjeda, obrazložio da je riječ o “izbijanju dugogodišnjeg bijesa protiv korupcije i arogancije vlasti, udruženih sa strahom od nadolazeće ekonomske krize”.

“Ljudi različitih političkih opredjeljenja su izašli na ulice tražeći moralni i politički novi početak, restart. Ovi ljudi su srditi na arogantnu demonstraciju moći državnog odvjetništva koje se jasno politički pozicionira i krši zakon”, dodao je.

>>VIDEO Bugari prosvjeduju protiv korupcije, bacali petarde i boce na policiju

Pet ministara dalo ostavku, ali prosvjednici traže ostavku cijele vlade

Kako premijer Borisov i državni odvjetnik Gešev nisu htjeli dati ostavku, prosvjedi su se nastavili preko ljeta, okupljajući ljude iz različitih slojeva društva i raznih političkih opredjeljenja, koji traže “život prema europskim standardima”. Prosvjednici su izborili određene pobjede – do kraja kolovoza čak petero ministara dalo je ostavku, uključujući ministra pravosuđa Danajla Kirilova.

U rujnu je u Sofiji došlo i do nasilnog sukoba između prosvjednika i policije koja je štitila zgradu parlamenta, pri čemu je najmanje 55 ljudi završilo u bolnici, od čega 37 policajaca. Uhićeno je 126 prosvjednika. No suzavac, zvučne bombe i masovna uhićenja samo su još više razbjesnili Bugare.

No Borisov nije popustio prosvjednicima i dao ostavku. Umjesto toga, počeo je proces ustavne reforme, za što kritičari tvrde da radi s ciljem kupovanja vremena i, u isto vrijeme, smanjenja ovlasti predsjedniku Radevu.

“Ako oni uspiju s tim novim ustavnim projektom, ostat će na vlasti. Zato tražimo njihove ostavke kako ne bismo dozvolili da se to dogodi”, komentirala je u kolovozu aktivistica Maria Mateva iz udruge Pravda za sve za portal Euronews.

>>Bugari prosvjeduju više od sto dana: “Umorni smo, ali nastavljamo iz otpora”

“Umorna sam od toga da vlada odbija čuti naše zahtjeve, ali nastavljam prosvjedovati iz prkosa i otpora”, rekla je pak u listopadu, na stoti dan prosvjeda, 39-godišnja Mila Loarova, direktorica i glumica kazališta lutaka.

“Za mene je veoma značajna pobjeda prosvjeda što su se ljudi probudili i vratili volju da se bore za ono što je ispravno”, dodala je Loarova.

“Toliko smo navikli na korupciju, nepotizam, slomljene pločnike, rupe na cestama…”

“Naš problem leži u samoj percepciji normalnog. Toliko smo navikli na korupciju, nepotizam, slomljene pločnike, rupe na cestama, ružne zgrade i razbijene automobile, na ono što bi obični Europljanin smatrao neprihvatljivim, a nama je nešto svakodnevno”, istaknuo je prosvjednik Vladimir Vasilev.

Vasilev, 42-godišnji inženjer i glazbenik, ističe kako su godine lošeg vladanja zamutile percepciju stanovništva, a onda su incidenti “izronili iz magle poput velike ruke koja ih je ošamarila”. Tada su odlučili prekinuti s tim.

Borisov odbija odstupiti i najavljuje da će na vlasti ostati do kraja mandata u ožujku 2021., iako je pod velikim pritiskom javnosti i optužbi zbog korupcije na najvišim razinama.

Ankete pokazuju da ovaj bivši vatrogasac s crnim pojasom u karateu više nije toliko popularan. Prosvjede podržava oko 66 posto Bugara, a 44 želi ostavku Borisova odmah.

“To je učinak prosvjeda. Njegov položaj je promijenjen – od moćne osobe na vrhu do nekoga tko je gurnut do zida i nema nikakvu legitimnost”, tvrdi Vasilev.

“Važno je poput Sizifa vraćati se svaki put i gurati taj kamen uzbrdo jer je to samo početak puta kojim moramo nastaviti. Moramo biti spremni u budućnosti prosvjedovati još stotine i stotine dana”, zaključio je Vasilev.

Prosvjedi su ujedinili obične Bugare koji sad shvaćaju da nisu sami u traženju više morala, integriteta i inteligencije u politici, dodao je ovaj prosvjednik.

Europski parlament izglasao rezoluciju podrške bugarskim prosvjednicima

Nakon tjedana poziva Bruxellesu da se osvrne na događaje u najsiromašnijoj članici Europske unije, Europski parlament u listopadu je konačno izglasao rezoluciju u kojoj izražava “nedvosmislenu podršku bugarskom narodu u njegovim legitimnim zahtjevima i težnjama prema pravdi, transparentnosti, odgovornosti i demokraciji”.

“Europski parlament duboko žali što je razvoj događaja u Bugarskoj doveo do značajnog pogoršanja u smislu poštovanja za načela vladavine prava, demokracije i fundamentalnih prava, uključujući neovisnost pravosuđa, trodiobu vlasti, borbu protiv korupcije i slobodu medija”, stoji u rezoluciji.

Prosvjednici su rezoluciju pozdravili kao “političku pljusku vladi”, piše Reuters. Ivanov je to nazvao “pobjedom demokracije”. Međutim, ova rezolucija je neobvezujuća, a zamjenik premijera Tomislav Dončev konstatirao je da na temelju nje EU ne može zamrznuti sredstva namijenjena Bugarskoj.

Ipak, rezolucija bi mogla ojačati poziciju Europskog parlamenta da bi samo vlade koje poštuju vladavinu prava trebale biti kvalificirane za dobivanje sredstava iz EU fondova. A to je nešto na što bi sve države članice s upitnom vladavinom prava trebale obratiti pažnju, uključujući Hrvatsku.