Ruska zajednica pušta korijenje u Srbiji, imaju sve veći utjecaj: ‘Regrutiraju svoje, kao u nekakvoj maloj Moskvi‘
Ilustracija
Andrej Isakovic/Afp JUTARNJI
Do kraja 2023. godine Rusi su u Srbiji registrirali oko 9000 novih tvrtki, dok bi ove godine njihov broj trebao biti još veći, pokazuju podaci srbijanske Agencije za registraciju poduzeća.
Brojevi odražavaju interes ruske zajednice za puštanjem korijena gotovo dvije godine nakon što je ruska invazija na Ukrajinu potaknula dolazak oko 370.000 Rusa u Srbiju, piše The Moscow Times.
U prvim mjesecima nakon početka invazije novopridošli Rusi otvorili su restorane, barove i kozmetičke salone. Neki od njih, prema istraživanju Centra za europsku politiku, bili su poslovi u sjeni koje su otvorili migranti kako bi dobili dozvolu za privremeni boravak u Srbiji.
Ipak, krajem 2023. Rusi u Beogradu i Novom Sadu sve češće otvaraju vrtiće, online trgovine, proizvodne pogone, tvrtke za nekretnine i coworking prostore. Tu su i tvrtke iz područja informatike, razvoja softvera, pravnog ili poslovnog savjetovanja,a koriste povlastice koje im daju srbijanske vlasti.
Pokretanje biznisa
Marija, koja je radila kao cvjećarka u Moskvi prije nego što je u ožujku 2022. napustila domovinu, prije dva mjeseca osnovala je uslugu dostave cvijeća ciao.flowers u Beogradu. Motivirao ju je osjećaj koji dijele mnogi Rusi koji žive u gradovima – da „ne mogu pronaći kvalitetu usluge na koju su navikli“.
„Odlučila sam pokrenuti vlastiti posao kada sam shvatila da u Beogradu ne mogu pronaći cvjećarnicu u kojoj bih htjela kupovati. Htjela sam nešto moderno, s lijepim kompozicijama i dobrim ukusom“, rekla je Marija.
Prvo je testirala potražnju za uslugom pretplate na cvijeće među Rusima koji rade u velikom beogradskom uredu Yandexa, gdje radi i njezin suprug. Potražnja je bila toliko visoka da je mjesec dana kasnije pokrenula punu uslugu.
„Ako govorimo o tome kako stranac može ovdje pokrenuti tvrtku, to je puno lakše nego, na primjer, u Turskoj“, smatra Marija. Ali Dmitri, koji je pobjegao iz Rusije u rujnu 2022. i osnovao tvrtku za iznajmljivanje planinarske i penjačke opreme pod nazivom Veterok, misli da bi Srbija mogla biti susretljivija za mala poduzeća.
„Kao individualni poduzetnik morate plaćati najmanje 350 eura mjesečno. Da biste pokrili te troškove i ostvarili profit, potreban vam je značajan promet, što je nemoguće na početku projekta. Puno ljudi stoga pribjegava radu na crno“, rekao je Dmitri.
Kada je stigao prvi val Rusa 2022., mnogi od njih su na brzinu pokrenuli posao kako bi dobili boravišnu dozvolu koja može dovesti do srbijanske putovnice nakon tri godine. Broj poduzeća u ruskom vlasništvu skočio je na 6000 te godine, s 2000 u 2021. godini.
Porast kompanija u vlasništvu imigranata potaknut je rastućim gospodarskim vezama između Rusije i Srbije. Za razliku od zapadnih zemalja koje Rusima otežavaju poslovanje, Srbija se opire pritiscima da se pridruži sankcijama Moskvi i prekine dugogodišnje prijateljske veze s tom zemljom.
Air Serbia ima svakodnevne letove između Beograda i Moskve, kao i Sankt Peterburga, što omogućava poslovnim ljudima da putuju. Britanija i Europska unija čak su uvele sankcije srpskim tvrtkama zbog izvoza robe s dvojnom namjenom u Rusiju.
Rast ruskih opskrbnih lanaca
Zauzvrat, ruski opskrbni lanci su porasli u Srbiji. Najvidljiviji su redovi čokoladica Aljonka i drugih ruskih proizvoda na srpskim tezgama hrane. Istodobno, prema izvješćima iz Rusije, tradicionalna srpska rakija sve se češće pojavljuje u onima u Moskvi.
Srbija također uvelike ovisi o ruskom plinu. Prosinačko izvješće APR-a pokazalo je da je srbijanska naftna kompanija Nafta Industrija Srbije, koja je u suvlasništvu Rusije, bila najprofitabilnija kompanija u Srbiji u 2022. godini. Većinski udio (51 posto) u tvrtki 2008. godine stekao je ruski plinski div Gazprom, koji navija i za glavnu beogradsku nogometnu momčad Crvenu zvezdu.
Dok Bruxelles i London izražavaju zabrinutost zbog jačanja veza između Rusije i Srbije, a britanski ministar vanjskih poslova David Cameron Srbiju naziva „ruskim proxyjem“, Beograd pozdravlja priljev novih migranata. Premijerka Ana Brnabić poželjela je dobrodošlicu tisućama ruskih IT stručnjaka, rekavši da pridošlice mogu pomoći da se Srbija pretvori u tehnološko središte.
‘Mala Moskva‘
Nasuprot tome, lokalni stanovnici imaju pomiješane osjećaje o novim tvrtkama koje su osnovali novopridošli Rusi.
„Vidimo da ovi mladi ljudi ovdje podižu razinu mode. Njihovi novi barovi postavljaju nove standarde u usluzi“, rekla je Milica, srpska vlasnica modne marke i dizajnerske trgovine u Beogradu koja je bila pokrovitelj nekoliko malih ruskih tvrtki, uključujući barove.
S druge strane, dodala je da ti imigranti „žive u paralelnom svijetu, u nekakvoj maloj Moskvi“ i većina njihovih tvrtki aktivno regrutira Ruse. Stoga se nada da će se više integrirati.
Cvjećarka Marija kaže da iako su većina njenih kupaca Rusi, ima i nekoliko srpskih klijenata i nada se da će ih dobiti više. Dmitrij kaže da za ovu godinu priprema reklamnu strategiju koja će se fokusirati na Srbe i širenje na ostale balkanske zemlje.
Dio njegovih planova je instalirati aparate za iznajmljivanje opreme u nacionalnim parkovima koji će omogućiti turistima da unajme opremu na licu mjesta umjesto da je moraju vući iz grada.
„Naši planovi su ambiciozni – čini se da ću još neko vrijeme ostati u Beogradu“, rekao je Dmitri, prenosi Klix.ba.