EUROPSKI parlament je u srijedu usvojio rezoluciju u kojoj je izrazio zabrinutost zbog stanja u javnim medijima nekih država članica koji su postali “primjer provladine propagande” i osudio “pokušaje vlada određenih država članica da ušutkaju kritičke i neovisne medije i naruše slobodu i pluralizam medija”.

U rezoluciji koja je prihvaćena s 553 glasa za, 54 protiv i 89 suzdržanih zastupnici u Europskom parlamentu su istaknuli da su sloboda, pluralizam i neovisnost medija te sigurnost novinara ključne sastavnice prava na slobodu izražavanja i informacije te su presudni za demokratsko funkcioniranje EU.

Pogoršava se sloboda medija

U tekstu se upozorava na to da se “posljednjih godina sloboda medija pogoršava” te dodaje da je COVID-19 dodatno ojačao taj negativan trend, izvijestio je Europski parlament.

Zastupnici primjećuju “sve veći broj primjera zastrašivanja kojima se ušutkuju novinari” kao što su ubojstva istraživačkih novinara Daphne Caruane Galizije i Jána Kuciaka te njegove zaručnice. Pozivaju javne osobe da se suzdrže od klevetanja novinara te upozoravaju na pravnu obvezu da se istraže svi napadi i naglašavaju da su novinarke posebno podložne uznemiravanju zbog čega bi ih se trebalo zaštititi dodatnim mjerama.

U rezoluciji se također ukazuje na to da koncentracija vlasništva nad medijima u rukama nekolicine predstavlja opasnost za pluralizam te otežava borbu protiv dezinformacija. Zastupnici zahtijevaju da države članice poduzmu potrebne mjere kako bi izbjegle prekomjernu koncentraciju vlasništva i zajamčile transparentnost.

Kritiziraju vlade zbog pretjeranog uplitanja vlada u javno oglašavanje te jasno poručuju da se europski novac ne smije trošiti na medije pod državnom kontrolom ili za političku propagandu.

Zastupnici traže čvršći pravni okvir za sprečavanje i suzbijanje sve prisutnijeg govora mržnje na internetu

Zbog toga Parlament poziva Europsku komisiju da u svoje godišnje izvješće o stanju vladavine prava uključi procjenu transparentnosti vlasništva nad medijima i razine državnog i privatnog uplitanja u taj sektor u svakoj državi članici.

Zastupnici žele čvršći pravni okvir za sprečavanje i suzbijanje sve prisutnijeg govora mržnje na internetu te pozivaju na veću suradnju između internetskih platformi i tijela kaznenog progona. Međutim, istodobno upozoravaju da one “ne bi trebale postati privatna tijela za cenzuru” te da uklanjanje nezakonitog sadržaja treba provoditi pod jasno utvrđenim uvjetima.

U usvojenom tekstu ističe se i zabrinutost zbog stranog uplitanja u demokratske procese u cilju polarizacije i ukidanja pluralizma te upozorava na potencijalno štetne posljedice manipulacija informacijama o pandemiji bolesti covid-19.

Izvjestiteljica za rezoluciju Magdalena Adamowicz (EPP, Poljska), izjavila je da “danas svjedočimo poništavanju demokracije, preuzimanju vlasti uz pomoć laži”.

“Nema slobode bez neovisnosti medija, nema demokracije bez medijskog pluralizma. Mediji bi trebali služiti istini, a ne lažima. Oni bi trebali služiti biračima, a ne onima na vlasti i biti ti koji nadziru moćne. Mediji bi trebali štititi demokraciju, ali mediji je mogu i ubiti. Zbog toga moraju biti neovisni”, kaže Adamowicz, navodi Europski parlament na svojim internetskim stranicama.