Hronologija otvaranja poglavlja za pristupanje EU

  • Post category:sve vesti

Srbija, Evropska unija i pregovori za članstvo: Šta znači otvaranje klastera – „dokaz da je EU posvećena Zapadnom Balkanu“

  • Sandra Maksimović
  • BBC novinarka
zastava eu

jeku protesta iniciranih raznim projektima za koje aktivisti kažu da će ozbiljno i trajno ugroziti živote ljudi i ekosistem, posle dve godine zastoja Srbija je nastavila pristupne pregovore sa Evropskom unijom (EU) otvaranjem takozvanog klastera četiri – u okviru kojeg će se glavna reč voditi oko životne sredine, energetike i povezanosti.

„Otvaranje poglavlja je veoma dobra vest za Srbiju i njene građane, kao i za ceo Zapadni Balkan. Poslata je snažna poruka posvećenosti EU pridruživanju Srbije“, rekao je Oliver Varheji, komesar EU za proširenje.

Klaster čine četiri prethodno definisana pregovaračka poglavlja – transportna politika (Poglavlje 14), energetika (Poglavlje 15), transevropske mreže (Poglavlje 21) i životna sredina i klimatske promene (Poglavlje 27).

Poslednje poglavlje je najvažnije, a možda i najzahtevnije u procesu evropskih integracija, kaže Nikola Burazer, izvršni urednik portala European Western Balkansspecijalizovanog za odnose Srbije i EU.

„Razlog tome je cena i težina reformi koje je neophodno sprovesti, pogotovo s obzirom na to da je ekologija u ovom trenutku politički možda i najosetljivije pitanje“, navodi on za BBC na srpskom.

Srbija je u dosadašnjim pregovorima sa Evropskom unijom otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja – koja se zatvaraju onda kada se pitanja iz tih poglavlja reše.

Do sada su samo dva privremeno zatvorena (poglavlja 25 i 26) – tiču se nauke i istraživanja i obrazovanja i kulture.

Varheji je rekao da otvaranje klastera potvrđuje da „postoji napredak u pregovorima u procesu pridruživanja“ i da je to „priznanje Srbiji za vladavinu prava i korake preduzete na reformi Ustava u vezi sa oblastima koje se tiču otvorenog klastera“.

Ukazao je da sada predstoji mnogo posla na suštinskim pregovorima, i da samo posvećenim pristupom Srbija može da ispuni sve uslove za zatvaranje poglavlja.

„Ovaj važan korak, koji je u skladu sa našom revidiranom metodologijom proširenja EU, ubrzaće pristupne pregovore. Ovo je i signal da je EU posvećena Zapadnom Balkanu“, napisala je predsednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen na Tviteru.

Preskočite sadržaj sa Twitter, 1

Dozvoliti sadržaj Twitter?

U ovom članku se pojavljuje sadržaj Twitter. Molimo vas da date dozvolu pre nego što se sadržaj učita, pošto može da koristi kolačiće i druge tehnologije. Možda biste želeli da pročitate Twitter politiku kolačića i politiku privatnosti pre nego što date pristanak. Da biste videli ovaj sadržaj, odaberite „Prihvatite i nastavite“.

Kraj sadržaja sa Twitter, 1

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je da je ovo „veoma važna prekretnica za Srbiju“, kao i „ogromna motivacija za dalje reforme u oblasti vladavine prava, javne uprave i privrede i ekonomije“.

Zahvalila se svim državama članicama EU, kao i Evropskoj komisiji „na podršci i na razumevanju“.

„Pokazali su da su otvoreni, da su spremni da vide, da saslušaju, da nagrade sve ono što smo uradili i samim tim ovo je velika motivacija da nastavimo, čak ne ni na isti način na koji smo radili dosada, već da idemo brže i da radimo bolje“, navela je ona.

Šta su klasteri u 300 reči

Ova nova reč u procesu evropskih integracija pojavila se početkom 2020. godine kada je Evropska unija usvojila novu metodologiju proširenja.

Dotadašnjih 35 poglavlja koja su obuhvatala oblasti u kojima Srbija mora da ispuni zadate kriterijume kako bi postala članica EU, grupisano je u šest klastera – vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i spoljni odnosi.

„Klaster je skup srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno, umesto da se otvaraju pojedinačna poglavlja, što je ranije bio slučaj.

„Međutim, poglavlja su i dalje tu, a zatvaraju se svako za sebe“, navodi Burazer.

Kako bi klaster bio otvoren, potrebno je da EU prepozna napredak pri usaglašavanju srpskih zakona sa evropskim u određenoj oblasti.

U slučaju klastera četiri, uočeno je da je Srbija usvojila zakone o korišćenju obnovljivih izvora energije, klimatskim promenama i energetskoj efikasnosti, kaže Strahinja Subotić, programski menadžer i viši istraživač u Centru za evropske politike.

„Ovo je podsticaj koji treba da da vetar u leđa Srbiji da usvojeno primeni u praksi.

„Ali ne treba mnogo očekivati od klastera, pošto je najbitnija politička volja – od nje zavisi da li će doći do sprovođenja reformi na terenu“, kaže on za BBC na srpskom.

Tako je i uslov za zatvaranje poglavlja usaglašavanje sa propisanim standardima EU, odnosno merilima koja će se u slučaju klastera četiri odnositi na životnu sredinu, transport i energetiku.

Međutim, dokumentom Evropske komisije, takozvanim non-pejperom, utvrđeno je da Srbija neće moći da zatvara poglavlja, a samim tim ni klastere, dok ne ispuni merila propisana poglavljima koji se odnose na vladavinu prava.

Na taj način se stavlja veći akcenat na vladavinu prava i šalje se snažnija poruka Srbiji da joj se neće gledati kroz prste, tvrdi Subotić.

„Otvaranjem prvog pa četvrtog klastera, EU želi da kaže da je prioritet vladavina prava, a zatim životna sredina.

„Za EU nije važno da se Srbija reformiše samo radi sebe – i sa evropskog stanovišta je bitno zato što se zagađenje koje nastaje u Srbiji, prenosi u EU“, kaže on.

Grey line

Hronologija otvaranja poglavlja

Poglavlje 32 – finansijski nadzor

Poglavlje 35 – ostalo – u slučaju Srbije o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine

Poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava

Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbednost

Poglavlje 5 – Javne nabavke

Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje

Poglavlje 20 – Preduzetništvo i industrijska politika

Poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura

Poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine

Poglavlje 29 – Carinska unija

Poglavlje 6 – Pravo privrednih društava

Poglavlje 30 – Ekonomski odnosi sa inostranstvom

Poglavlje 13 – Ribarstvo

Poglavlje 33 – Finansijska i budžetska pitanja

Poglavlje 17 – Monetarna i ekonomska politika

Poglavlje 18 – Statistika

Poglavlje 9 – Finansijske usluge

Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala

Poglavlja 25 i 26, koja se tiču nauke i istraživanja i obrazovanja i kulture, zatvorena su istog dana kada su i otvorena, što znači da Evropska komisija smatra da nema potrebe za bilo kakvim izmenama u domaćem zakonodavstvu.

Grey line

Šta su klasteri u 500 reči

Zastave srbije i eu

AUTOR FOTOGRAFIJE,AFP

Uvođenje klastera je imalo dvostruki cilj, navodi Subotić.

„Jedan je da se građanima pojednostavi pristupni proces, drugi je da se pregovarački proces učini efektivnijim.

„Klasterima se država priprema za ulazak u EU i njihovim zatvaranjem daje znak da će se ponašati u skladu sa pravilima i kad uđe u EU“, objašnjava.

Kada će doći do zatvaranja je, ipak, teško prognozirati, kaže Burazer.

„Srbija treba da otvori još četiri klastera, stoga smo mi još u procesu otvaranja poglavlja, a ne njihovog zatvaranja.

„Brzina zatvaranja pre svega zavisi od reformi u prvom klasteru koji se tiče osnovnih prava, odnosno političkih kriterijuma za članstvo, vladavine prava i slično, kao i uspešnog sprovođenja reformi u oblasti životne sredine u klasteru četiri“, navodi on.

S druge strane, klasteri se, poput poglavlja, otvaraju na Međuvladinim konferencijama Srbije sa Evropskom unijom koje se organizuju dva puta godišnje.

Na prethodnoj, održanoj u junu 2021. godine, zaključeno je da je klaster jedan otvoren s obzirom na to da su sva poglavlja u okviru njega već ranije otvorena.

Kako bi država kandidat započela rad na određenom klasteru, neophodno je da Radno telo Saveta EU za proširenje da saglasnost, a potom i Komititet stalnih predstavnika država članica u Briselu.

Za razliku od klastera četiri, Srbija nije dobila zeleno svetlo da otvori i treći u novembru, kako je to preporučila Evropska komisija u godišnjem izveštaju o Srbiji.

Srbija je do sada privremeno zatvorila dva poglavlja, a otvorila 18.

Posle zvaničnog otvaranja klastera četiri, taj broj se povećao na 22.

U decembru je tačno šest godina od kako je Srbija otvorila prvo poglavlje, a u januaru 2020. godine navršiće se sedam godina od kako je Srbija zvanično započela proces evropskih integracija.

Suštinski, ništa se nije promenilo u odnosu na staru metodologiju proširenja, kaže Burazer.

„Na Srbiji je da sprovodi ono što je sama preuzela kao obaveze i u tom smislu je to primarno ostalo zadatak države – da ispuni ono što se od nje očekuje.

„Ono što očekujemo od EU jeste da ostane posvećena procesu proširenja i da na osnovu nove metodologije striktno vodi računa o tome da li država kandidat, u ovom slučaju Srbija, poštuje rokove koje je sama sebi zadala“, objašnjava Burazer.

Grey line

Pogledajte video: Kako su počeli ekološki protesti u Srbiji

Potpis ispod videa,Srbija, protesti i Rio Tinto: Blokada autoputeva i mostova – uz incidente, palice i bagere

Grey line

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Povezano