Izbori u Njemačkoj: Među kandidatima stranka za vegetarijance i hip-hop stranka
VIŠE od 60 milijuna Nijemaca moći će u nedjelju glasati na izborima za 20. saziv Bundestaga.
Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima:
KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).
Samo dva puta biračima se nudila treća opcija – godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.
STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.
Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući „Stranku za promjene, vegetarijance i vegane” te „Hip-hop stranku”. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.
Predstavnici i suparnici
PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutačno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.
LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu.
BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa – 31.2 milijuna žena i 29.2 milijuna muškaraca. Većina birača (12.8 milijuna) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 milijuna birača. Oko 2.8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.
Odaziv glasača
ODAZIV: Njemačka je imala izrazito visok odaziv birača do 1980-ih. Na nacionalnoj razini tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odaziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača.
POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte, a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.
Merkel podržala konzervativca Lascheta: Glasajte za njega u ime budućnosti zemlje
ANGELA MERKEL u subotu je na svojem posljednjem skupu, dan uoči održavanja parlamentarnih izbora koji će donijeti novog kancelara nakon njezinih 16 godina na toj funkciji, pozvala građane Njemačke da “u ime budućnosti” glasaju za konzervativca Armina Lascheta.
“Radi se o vašoj budućnosti, o budućnosti vaše djece i o budućnosti njihovih roditelja, a tek svake četiri godine imate priliku odlučivati na saveznoj razini o onima koji bi tu budućnost trebali oblikovati”, rekla je kancelarka na skupu održanom u Aachenu s kandidatom demokršćana, koji po anketama stoji nešto lošije u odnosu na socijaldemokrata Olafa Scholza.
“Morate donijeti prave odluke, to vam je sutra jako važno”
Merkel je na skupu nastojala demokršćanskom kandidatu pomoći u sustizanju Scholza. “Morate donijeti prave odluke, to vam je sutra jako važno jer se radi o vašoj zemlji i vi odlučujete o svojoj budućoj vladi” koja će vam morati zajamčiti “napredak, sigurnost i mir”, istaknula je kancelarka.
“Svijet se mijenja vrlo brzo i stoga je pred Arminom Laschetom još puno posla koji treba obaviti kao savezni kancelar”, rekla je.
Olaf Scholz i Armin Laschet, od kojih će jedan najvjerojatnije biti novi njemački kancelar, imaju posljednje predizborne nastupe u subotu uoči nedjeljnih izbora.
Ankete pokazuju malu razliku između dva protukandidata
Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim konzervativnim Laschetom za samo 3 postotna boda.
“CDU ne znači da morate biti kršćanin da biste glasali za tu stranku, već se ovdje radi o viziji čovječanstva koja nije nepovjerljiva prema ljudima, koja im vjeruje i koja uvijek poštuje ljude i njihove različitosti,” pojasnila je kancelarka.
“Armin Laschet je tijekom cijele dosadašnje političke karijere pokazao da to može postići, ne samo teoretski nego stvarnim zalaganjem i sa strašću”, kazala je Merkel govoreći o čelniku koji je sposoban “graditi mostove među ljudima” i prihvatiti njihove “različitosti”.
Laschet, bivši novinar (60) je “o politici učio od nule, a Sjevernu Rajnu Vestfaliju vodi kao naprednu saveznu državu”, rekla je kancelarka Merkel, koja se u dobi od 67 godina povlači iz političkog života.
