RUSKI napad na Ukrajinu utjecao je na poglede Nijemaca na sigurnosno-politička pitanja. Nijemci propitkuju svoje vanjske političke i ekonomske odnose. Sve češće se poglede usmjerava i prema Kini, dijelom i zbog toga što je ovih dana posjećuje savezni kancelar Olaf Scholz, prenosi DW.

Aktualno istraživanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend, koje je proveo institut Infratest-Dimap, pokazalo je da samo devet posto ljudi s pravom glasa Kinu vidi kao pouzdanog partnera Njemačke. Prije pet godina tog je mišljenja bilo 36 posto ispitanika. Može se reći da su stavovi Nijemaca prema Kini značajno “zahladjeli”.

Na Kinu njemačko stanovništvo gleda s nepovjerenjem, a slična doza nepovjerenja postoji i u odnosu prema Rusiji (njih 10 posto). Strah od toga da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje nešto je smanjen od početka rata u Ukrajini, ali je i dalje na visokoj razini – 61 posto.

Što se tiče država koje se smatra “globalnim faktorima prijetnje”, Rusija je prošla puno gore od Kine – za Rusiju to kaže 86 posto ispitanika, a za Kinu “samo” 63 posto.

Kako dalje s Kinom?

Što to znači za budućnost trgovinskih odnosa, posebno prema Kini? Ta je zemlja na koncu konca već šest godina najvažniji trgovinski partner Njemačke. Po tom pitanju 1307 ispitanika u okviru reprezentativnog istraživanja Deutschlandtrend nema baš jednoznačno mišljenje.

Doduše, skoro 90 posto ispitanika od savezne vlade zahtijeva da Njemačka postane generalno ekonomski neovisnija o nedemokratskim zemljama. Samo svakoj petoj ispitanoj osobi je po pitanju odnosa prema Kini važnija briga oko gospodarskih interesa nego zalaganje za ljudska prava u toj zemlji.

Ipak, po pitanju buduće ekonomske suradnje s Kinom nema jedinstva među ispitanim njemačkim građanima: polovica ih se zalaže za reduciranje obujma suradnje. No isto toliko ih se zalaže za nastavak suradnje u postojećom obujmu ili čak za njezino intenziviranje.

Puno jasniji je stav ispitanika po pitanju ulaganja Kineza u njemačku infrastrukturu – većina tu ideju odbacuje. Savezna vlada je nedavno “blagoslovila” preuzimanje udjela od 24.9 posto u jednom od četiri kontejnerska terminala Luke Hamburg koji je preuzela kineska državna brodarska kompanija Cosco. Sedam od deset ispitanika (69 posto) to smatra pogrešnim potezom.

Više diplomacije, manje oružja

Vanjskopolitička tema broj jedan u Njemačkoj i dalje je rat u Ukrajini. Što se tiče simpatija prema jednoj od dvije sukobljene strane, Nijemci su i dalje naklonjeniji Ukrajincima. Otprilike svaka druga ispitana osoba (47 posto) Ukrajinu smatra pouzdanim partnerom Njemačke, a samo svaka deseta (10 posto) to isto kaže za Rusku Federaciju.

No, u odnosu na istraživanje provedeno u ožujku ove godine, smanjila se razlika u stavovima po tom pitanju: tada je 63 posto ispitanih bilo za Ukrajinu, a samo šest posto za Rusiju.

Ni dalje nema jedinstva po pitanju vojne i ekonomske reakcije Njemačke na ruski napad na Ukrajinu, a posljednje istraživanje o tome je provedeno u kolovozu. Još uvijek četvero od deset ispitanika smatra da je aktualna podrška Ukrajini (slanjem oružja) primjerena. Oko petine ih smatra da je podrška Njemačke u tom kontekstu premala, dok 30 posto ispitanika smatra da je Njemačka do sada poslala previše vojne opreme u Ukrajinu.

31 posto ispitanika smatra da je obujam aktualnih ekonomskih sankcija protiv Rusije primjeren, dok ih 37 posto kaže da on nije dovoljan, a 27 posto smatra da se pretjeralo sa sankcijama. Pogled građana na ovo pitanje gotovo se uopće nije promijenio u odnosu na anketu iz listopada ove godine.

Stvari drugačije izgledaju kod pitanja vezanog uz diplomatske napore Njemačke: više od polovice ispitanih osoba smatra da Berlin ne čini dovoljno u pogledu pronalaska diplomatskog rješenja. To je za 14 posto više nego u lipnju 2022.

Unija na 28 posto

Što se tiče trenutnog raspoloženja njemačkog biračkog tijela, Unija CDU/CSU i dalje uživa najveću potporu. Kada bi se izbori za Bundestag održali iduće nedjelje, kršćanski demokrati bi mogli računati na 28 posto glasova, isto kao i prošli mjesec. Zeleni su (također nepromijenjeno) trenutno na 19 posto.

Ipak, promjena ima kod socijaldemokrata –dva posto više glasača podržalo bi SPD nego što je to bio slučaj prije mjesec dana. Time se stranka kancelara Scholza izjednačila sa Zelenima na 19 posto potpore. AfD (14 posto) i FDP (6 posto) kotiraju nešto slabije nego u prošlom istraživanju. Ljevica i dalje uživa podršku pet posto njemačkih birača.