Šefica švedske akademije koja dodjeljuje Nobela: Trumpove politike su razorne
UOČI tjedna u kojem će biti objavljeni dobitnici Nobelovih nagrada, jedno od tijela zaduženih za njihovu dodjelu uputilo je oštro upozorenje kako je akademska sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugdje u svijetu, ozbiljno ugrožena.
Političko uplitanje, kako navode, prijeti dugoročnim negativnim posljedicama za znanost i obrazovanje, piše The Guardian.
U središtu kritika našao se američki predsjednik Donald Trump, koji je tijekom svog drugog mandata uveo ili predložio niz mjera za koje stručnjaci tvrde da će izravno ometati obrazovanje i znanstveno istraživanje.
„Trumpove politike mogu imati razorne učinke“
Ylva Engstrom, potpredsjednica Kraljevske švedske akademije znanosti, koja dodjeljuje Nobelove nagrade za kemiju, fiziku i ekonomiju, ocijenila je poteze Trumpove administracije nepromišljenima.
„Mislim da i kratkoročno i dugoročno to može imati razorne učinke“, izjavila je za Reuters. „Akademska sloboda… jedan je od stupova demokratskog sustava.“
Trump je, između ostalog, predložio smanjenje proračuna za Nacionalne institute za zdravlje (NIH), najvećeg svjetskog financijera biomedicinskih istraživanja, te je najavio ukidanje Ministarstva obrazovanja s ciljem smanjenja uloge savezne vlade u obrazovnom sustavu. Njegova administracija također planira dati prioritet programima koji se fokusiraju na „domoljubno obrazovanje“ i zahtijeva da škole ograniče upis međunarodnih studenata na 15 posto.
„Za istraživanje, to će biti veliki pad u onome što američki znanstvenici mogu učiniti i što im je dopušteno učiniti, što mogu objaviti, za što mogu dobiti novac. Dakle, to će imati velike učinke“, dodala je Engstrom, koja je i predsjednica odbora za istraživačku politiku pri Akademiji.
Odgovor Bijele kuće
S druge strane, Trumpova administracija odbacuje optužbe o gušenju akademskih sloboda. U odgovoru poslanom e-poštom iz Bijele kuće navodi se kako su Sjedinjene Države i dalje najveći financijer znanstvenih istraživanja na svijetu.
„Ciljano smanjenje rasipanja, prijevara i zlouporaba u financiranju istraživačkih grantova i viznim programima od strane administracije ojačat će američku inovativnu i znanstvenu dominaciju“, stoji u priopćenju.
Nobelovac: Trumpove mjere štete gospodarstvu
Zabrinutost je izrazio i britansko-američki ekonomist Simon Johnson, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine, koji tvrdi da će Trumpovi potezi sigurno naštetiti gospodarskom rastu.
„Ove su politike apsolutno, nedvosmisleno vrlo negativne, a posebno za otvaranje radnih mjesta“, rekao je Johnson, profesor na MIT Sloan School of Management.
„Sve inženjerske i znanstvene aktivnosti, mislim, bit će pogođene. Znanosti o životu su trenutno posebno dinamičan sektor, a NIH je, iz nekog razloga, ciljan s doista masivnim rezovima“, zaključio je.
Trump se također sukobio s nekoliko prestižnih sveučilišta, prijeteći im uskraćivanjem saveznih sredstava zbog prosvjeda protiv rata u Gazi, politika raznolikosti i prava transrodnih osoba. Ironično, sam je nekoliko puta izjavio kako smatra da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, iako stručnjaci njegove šanse ocjenjuju minimalnima.
Objava dobitnika Nobelovih nagrada započinje u ponedjeljak nagradom za medicinu ili fiziologiju, a završava tjedan dana kasnije proglašenjem laureata iz ekonomije.
Trump želi Nobelovu nagradu za mir
AMERIČKI predsjednik Donald Trump jasno je rekao da želi Nobelovu nagradu za mir čiji će dobitnik biti poznat idućeg tjedna, no stručnjaci predviđaju da ima male izglede u usporedbi s onima koji marljivo i neprimjetno rade na „zaboravljenim“ sukobima u svijetu.
Dobitnik prestižne nagrade bit će objavljen u petak, 10. listopada, no u danima prije toga bit će objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, fiziku i kemiju. Trump bi se i u tim situacijama mogao spominjati zbog rezova u financiranju znanstvenih istraživanja.
Trump je ovog tjedna rekao da bi bila „uvreda“ za Sjedinjene Američke Države da on ne osvoji Nobelovu nagradu za mir, no stručnjaci u Oslu, gdje je sjedište odbora koje odabire dobitnike, tvrde da Trump u stvarnosti nema izgleda zbog svoje politike „Amerika na prvom mjestu“ i stila koji izaziva podjele.
„To je posve nezamislivo“, kazao je za AFP Oeivind Stenersen, povjesničar koji je istraživao nagradu i pisao knjige o njoj.
Trump je u mnogočemu suprotnost ideala koje Nobelova nagrada predstavlja, rekao je.
„Nobelova nagrada za mir tiče se obrane multilateralne suradnje, primjerice u Ujedinjenim narodima, a Trump krši to načelo, on slijedi svoj vlastiti put, unilateralno“, dodao je.
Američki čelnik tvrdi da je okončao šest ili sedam ratova u isto toliko mjeseci, za što stručnjaci kažu da je uvelike pretjerano.
Deseci tisuća ljudi mogu nominirati kandidata za Nobelovu nagradu za mir.
Ove godine nominirano je 338 pojedinaca i organizacija, no njihova se imena 50 godina drže u tajnosti.
Zaboravljeni sukobi
Haggag je rekao da bi nagrada trebala otići akterima koji potiho djeluju iza kulisa.
Naglasio je da Nobelov odbor treba skrenuti pozornost na „rad lokalnih mirotvoraca na terenu“.
„To su zaboravljeni akteri mnogih zaboravljenih sukoba u svijetu“, dodao je, navodeći kao primjere Sudan, Sahel i zemlje Afričkog roga: Somaliju, Etiopiju i Eritreju.
Mreža volontera Emergency Response Rooms koji u Sudanu stavljaju na kocku vlastite živote kako bi nahranili ljude i pomogli im izdržati rat i glad, jedna je takva skupina, istaknuo je.
Neprofitne organizacije poput Odbora za zaštitu novinara (CPJ) i Reportera bez granica (RSF) također bi mogle biti nagrađene nakon smrtonosne godine za izvjestitelje, naročito u Pojasu Gaze.
„Nikada prije nije toliko novinara ubijeno u jednoj godini“, rekla je Nina Grager, čelnica instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO).
Julija Navalna, udovica kritičara Kremlja Alekseja Navalnog, jedna je od favoritkinja kladionica.
Nobelova nagrada za mir prošle je godine dodijeljena japanskoj organizaciji preživjelih u atomskim napadima Nihon Hidankyo zbog napora za zabranu nuklearnog oružja.
Švicarac Kracht za književnost?
Druga nagrada koja izaziva mnogo nagađanja je ona za književnost, a njezin će dobitnik biti poznat 9. listopada.
Švicarski pisac Christian Kracht, kojeg se smatra najvećim suvremenim autorom njemačkog govornog područja, favorit je literarnih krugova.
Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Goeteborgu, koji se svake godine održava nekoliko tjedana prije objave dobitnika Nobelove nagrade, „bili su prisutni mnogi pripadnici Švedske akademije (koja dodjeljuje nagradu), sjedeći u prvom redu tijekom njegovog (Krachtovog) predavanja“, rekao je Bjorn Wiman, kulturni kritičar švedskog dnevnog lista Dagens Nyheter, za AFP.
„A to je u pravilu siguran znak“, kazao je.
Nakon što je Akademija prošle godine nagradila južnokorejsku književnicu Han Kang, Wiman smatra da će nagrada ove godine „otići bijelom muškarcu iz anglosaksonskog, njemačkog ili francuskog govornog područja“.
Ostale Nobelove nagrade
Najprije će u ponedjeljak biti objavljen dobitnik nagrade za medicinu, a potom za fiziku u utorak i kemiju u srijedu.
Nagradom za ekonomiju 13. listopada zaključuje se sezona Nobela.
Mehanizmi prirođene imunosti, pronalazak leukemijskih matičnih stanica i otkriće hormona za regulaciju apetita neka su od polja medicine koja bi mogla biti nagrađena.
Ovogodišnji dobitnici u znanstvenim disciplinama mogli bi iskoristiti pobjedu da skrenu pozornost na činjenicu da Trump smanjuje sredstva za znanstvena istraživanja u iznosu od više milijardi dolara.
Nobelova nagrada sastoji se od diplome, zlatne medalje i čeka u vrijednosti od oko 1,2 milijuna dolara.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
