Novi početak za Bliski istok

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista – jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2025. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Brojni američki predsjednici tražili su različite načine da zaustave dugogodišnji, krvavi sukob Izraela i Palestinaca. Dvije godine nakon stravičnih napada 7. listopada i beskrajnih valova razaranja u Gazi, Donald Trump pridružio se maloj skupini političara koji su uspjeli donijeti mir u regiju.

Inicijalni sporazum Izraela i Hamasa o prekidu vatre i oslobađanju talaca otvorio je novo poglavlje za Bliski istok. Put prema trajnom miru još je uzak i strm, ali ovo je najveća prilika za stabilnost i suživot još od mirovnih sporazuma iz Osla 1993. i 1995. godine.

Nova vizija u potpunosti se razlikuje od zastarjelog modela iz doba Osla. Umjesto beskrajnih pregovora o mapama i granicama koje nikada nisu zaživjele, sada se nudi praktičan i postupni pristup: kako se Gaza bude obnavljala i oslobađala od terorističkih struktura koje su je desetljećima nadzirale, tako će, vjeruje se, Izraelci i Palestinci shvatiti da im mir i suradnja donose više koristi od rata i mržnje.

Uspjeh ovog procesa, kažu analitičari, neće se mjeriti spektakularnim ceremonijama u Bijeloj kući, nego godinama tihe obnove – betonskim miješalicama koje rade u Gazi, smirivanjem nasilnih doseljenika na Zapadnoj obali i polaganim vraćanjem povjerenja među obične ljude.

Sporazum se smatra trijumfom Trumpove transakcijske, ponekad brutalne diplomacije. Dogovor je postignut nakon maratonskih pregovora u egipatskom Sharm el-Sheikhu, gdje su posredovali predstavnici SAD-a, Egipta, Katara i Turske, spremni po potrebi izvršiti pritisak na obje strane.

Iako detalji dogovora u trenutku pisanja ovog teksta još nisu objavljeni, poznato je da bi Hamas trebao osloboditi 20 izraelskih talaca koji su još živi, a Izrael bi zauzvrat pustio određeni broj palestinskih zatvorenika, omogućio dolazak humanitarne pomoći te djelomično povukao vojsku iz glavnih gradova pojasa Gaze do, kako je Trump rekao, „dogovorene linije“.

Vječni mir

U Izraelu i onome što je ostalo od Gaze zavladali su olakšanje i euforija. No sve s dozom opreza. Ako dogovor potraje, Trump bi, prema pisanju medija, mogao osobno otputovati u regiju kako bi obilježio trenutak koji bi, možda, mogao promijeniti tijek povijesti.

Prema Trumpovu planu od 20 točaka, sljedeća bi faza uključivala osnivanje tehnokratske vlade koja bi se bavila obnovom Gaze, uz potpuno isključivanje Hamasa iz vlasti. Hamas bi bio razoružan, a sigurnost bi osiguravale međunarodne snage. Trump bi predsjedao nadzornim odborom sve dok Palestinci ne preuzmu punu odgovornost, vjerojatno kroz reformiranu Palestinsku samoupravu.

Krajnji, „veliki cilj“ plana ono je što Trump naziva „vječnim mirom“ između Izraela i svih palestinskih teritorija.

Naravno, prepreke su goleme. Kako bi uopće moglo biti drugačije? Pregovarači s obje strane još se moraju dogovoriti o ključnim pitanjima, na primjer o razoružanju Hamasa. Moguće je da će formalno pristati na dogovor, ali ga kasnije namjerno opstruirati.

Europa je drastično srezala broj ilegalnih migranata

Procjenjuje se da je oko 78% zgrada u Gazi oštećeno, a industrija gotovo uništena, pa bi se proces obnove lako mogao zaglaviti. No najvažnije je to što su obični Izraelci i Palestinci izgubili vjeru u mogućnost mira.

Trideset godina nakon Osla i nakon traume 7. listopada, većina izraelskih Židova palestinske teritorije vidi kao propalu kvazidržavu obilježenu korupcijom, terorizmom i antisemitizmom. Godine 2012. 61% Izraelaca podržavalo je rješenje o dvjema državama. Danas to čini tek oko četvrtine, a mnogi pokazuju hladnu ravnodušnost prema palestinskim žrtvama.

S druge strane, Palestinci Izrael doživljavaju kao državu koja je predana trajnoj okupaciji njihova teritorija i sustavnom nasilju. Prema anketi iz svibnja, 50% Palestinaca podržalo je napade od 7. listopada, 87% negira da je Hamas počinio zločine, a 41% podržava oružani otpor.

Šira vizija budućnosti

Ipak, postoje razlozi za umjereni optimizam. Završetak rata mogao bi potaknuti promjenu vodstva na obje strane – preživjeli dio Hamasa mogao bi biti uvjeren ili možda prisiljen da se odrekne bilo kakve formalne uloge u vlasti Gaze.

Prema anketama sljedeći izbori u Izraelu, koje je zemlja obavezna održati u roku 12 mjeseci, mogli bi značiti kraj premijera Benjamina Netanyahua i njegove koalicije s ekstremno desnim strankama. U Trumpu Amerika ima predsjednika koji se ne libi vršiti pritisak na Izrael.

Slabljenje iranskog režima i njegovih nasilnih saveznika znatno je umanjilo napetosti u regiji. Uz to, spremnost zaljevskih arapskih država ne samo da financiraju obnovu Gaze, nego i da podrže mirovni proces te eventualno sudjeluju u osiguravanju stabilnosti predstavlja veliki korak naprijed.

Svi ti faktori nužni su da bi vanjski akteri mogli obuzdati destruktivne porive obiju strana. Nakon što je prisilio Izrael da završi rat s Iranom, ukorio ga zbog napada na Katar i natjerao ga na dogovor o taocima, Trump sada mora potaknuti Netanyahua ili njegova nasljednika da zaustavi širenje židovskih naselja na palestinskom teritoriju Zapadne obale. Također mora ojačati palestinske institucije, pritom spriječiti Izrael da im uskraćuje carinske prihode i zaustaviti nasilje koje provode doseljenici i vojska.

Novo lice Bagdada

S druge strane, arapske države moraju upotrijebiti svoj utjecaj kako bi Palestince uvjerili da i oni odbace nasilje te da Palestinska samouprava provede reforme i nađe novo vodstvo. Moraju im ponuditi i širu viziju budućnosti.

Za Izraelce, to znači stvaranje novog regionalnog sigurnosnog poretka koji bi ih učinio sigurnijima kroz dublju suradnju s arapskim državama, nadovezujući se na Abrahamske sporazume potpisane 2020. godine. To bi moglo otvoriti nove kanale suradnje sa Sirijom, pa čak i Libanonom, državama koje su se djelomično oslobodile iranskog utjecaja. Palestincima ta vizija znači obnovu Gaze i drugih područja te gospodarsko povezivanje sa zemljama Perzijskog zaljeva, što bi moglo stvoriti nove prilike za trgovinu i zapošljavanje.

Gaza je ključ. Palestinci diljem svijeta pratit će hoće li se Izrael doista obvezati dopustiti uspostavu tehnokratske vlade u pojasu Gaze, uz međunarodnu potporu. S druge strane, Izraelci će pomno promatrati mogu li Palestinci u Gazi učinkovito upravljati, ukloniti terorističku infrastrukturu i reformirati institucije koje je Hamas preuzeo.

Osobine koje su Trumpu omogućile da postigne prekid vatre pokazale su se učinkovitim u pregovorima. No, upravljanje mirom i obnovom zahtijeva potpuno drukčiji pristup: strpljenje, dosljednost i dugoročnu predanost.

Unatoč brojnim izazovima i dubokom nepovjerenju koje traje desetljećima, Bliski istok je pred povijesnim trenutkom. Nakon godina rata i razaranja, pojavila se tanašna, ali stvarna prilika za novi početak.