Istraživanje: Pretjerano davanje antibiotika ljudima i životinjama može biti opasno

UZIMANJE antibiotika i antimikrobna rezistencija (AMR) moglo bi se usporediti s dvosmjernom ulicom između životinja i ljudi, tvrde britanski znanstvenici.

Antimikrobna rezistencija je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se dotad koristili u liječenju.

Nova istraživanja otkrivaju da je upotreba antibiotika u životinja poput goveda, svinja i kokoši povezana s antimikrobnom rezistencijom u ljudi, a upotreba antibiotika kod ljudi povezana je s otpornošću na mikrobe u životinja.

Stručnjaci iz cijelog svijeta odlučni su u nakani da uspore porast antimikrobne rezistencije, djelomično potaknute i nepotrebnim propisivanjem i uzimanjem antibiotika.

AMR se javlja kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti mutiraju i više ne reagiraju na lijekove, uključujući antibiotike, namijenjene njihovu liječenju.

Zbog toga je teško liječiti i izliječiti neke bolesti, a istodobno se povećava rizik od njihova širenja, što može rezultirati težim oblicima bolesti i u konačnici smrću pacijenta.

Istraživači kažu da rezultati studije ukazuju na hitnu potrebu pronalaska strategije čija je svrha borba protiv širenja otpornosti na antimikrobne lijekove, pri čemu bi se trebalo fokusirati na društveni razvoj i smanjenje siromaštva u svijetu, a trebalo bi uvesti i puno stroža pravila kada su posrijedi upotreba i propisivanje antibiotika.

Sukobljeni prioriteti

„AMR je ‘opak problem’ jer se suočavamo sa sukobljenim prioritetima među zamršenom mrežom dionika“, rekao je Kasim Allel, glavni autor studije i suradnik na Odjelu za istraživanje epidemiologije zaraznih bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

„Oni koji donose odluke, kao i predstavnici lokalnih vlasti, trebali bi zauzeti odlučan, međudisciplinaran pristup prema vrsti nadzora i kontrole AMR-a, koji ne bi bio ograničen isključivo na ljude, da bismo globalno postigli bolje zdravstvene rezultate“, smatra Allel.

Antimikrobna rezistencija velika je prijetnja globalnom zdravlju, a podaci pokazuju da su rezistentne bakterije u 2019. godini bile odgovorne za 1.27 milijuna smrtnih ishoda.

Sve veća potražnja za hranom i proizvodima životinjskog porijekla, kao i zamršeni i međusobno povezani socioekonomski i okolišni čimbenici, utječu na ovaj problem.

Nepravilno korištenje lijekova, a to se odnosi na antibiotike, antivirusne lijekove i antimikotike, ključan je pokretač širenja antimikrobne rezistencije.

U sklopu nove studije međunarodni je tim istraživača, među njima i oni s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, istraživao povezanost globalne potrošnje antibiotika i stope antimikrobne rezistencije kod ljudi i životinja koji se koriste u proizvodnji hrane od 2018. godine.

U obzir su uzeli i utjecaj socioekonomskih, zdravstvenih i ekoloških čimbenika rizika.

Antibiotici koji se daju životinjama povezani s većim rizikom od AMR-a u ljudi

Njihova otkrića upućuju na to da je veće korištenje antibiotika pri uzgoju životinja za proizvodnju hrane povezano s povećanom stopom AMR-a u životinja, a istodobno češće uzimanje antibiotika kod ljudi povećava i rizik od AMR-a u ljudskoj populaciji.

Studija je otkrila i da je davanje antibiotika životinjama koje se koriste u proizvodnji hrane povezano s većim rizikom od AMR-a kada su posrijedi bolesti od kojih boluju ljudi, što je Svjetska zdravstvena organizacija definirala kao ključan problem.

Istodobno češće uzimanje antibiotika u ljudskoj populaciji povećava rizik od antimikrobne rezistencije među životinj

Premda je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, osobito u Aziji (Bangladešu, Kini i Indiji) uočena manja potrošnja antibiotika, ondje je evidentirana najviša stopa AMR-a među životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane.

Podatak upućuje na to da bi uzimanje antibiotika moglo predstavljati sekundaran faktor rizika za širenje AMR-a u određenim dijelovima svijeta, kažu znanstvenici.

Za veću stopu AMR-a u ljudi odgovorni su i socioekonomski čimbenici poput nejednakih prihoda ili stope smrtnosti zbog loših higijenskih uvjeta ili problema sa srcem.

Odgovorni trebaju donijeti strože propise o upotrebi antibiotika

Laith Yakob, jedan od autora studije s Fakulteta za infektivne i tropske bolesti LSHTM-a, smatra da uočena „dvosmjernost u potrošnji antibiotika i rezistenciji na antibiotike kod ljudi i stoke, koju je otkrila nova analiza, nudi nove mogućnosti za ublažavanje takve rezistencije“.

„Brzo djelovanje ključno je za rješenje nečega što je u kratkom vremenu brzo postalo jedna od najvećih prijetnji za globalno zdravlje“, kaže Yakob.

„Predlažemo da odgovorni u što skorijoj budućnosti donesu strože politike i propise kada je riječ o upotrebi i propisivanju antibiotika za životinje i za ljude te da se, osobito u zemljama u kojima je evidentirana najveća rezistencija, poboljšaju transparentnost, odgovornost i donošenje odluka.“

Rezultati studije objavljeni su u časopisu The Lancet Planetary Health.