Promene

Foto: Philippe GOTTELAND

Da li ste se nekada zapitali šta se dešava sa bočicama, teglicama i kutijama kozmetičkih proizvoda kada ih potrošimo? Industrija koja proizvodi naše omiljene beauty preparate često ostavlja trag koji priroda ne može lako da regeneriše. Dobra vest je da se stvari polako menjaju i da kozmetički giganti sve više vode računa o svom “zelenom otisku”.

Ambalaža je verovatno najvidljiviji ekološki problem beauty industrije. Procenjuje se da se globalno proizvede više od 120 milijardi jedinica pakovanja godišnje, a čak 95% završi kao otpad nakon jedne upotrebe.

Foto: Philippe GOTTELAND

Često pakovanja nisu pogodna za reciklažu – kombinacije plastike, metala i stakla koji se koriste za pumpice, čepove i folije – čine da mnogi proizvodi ne mogu da prođu kroz standardne sisteme reciklaže. Alarmantan podatak je da tek oko 14% kozmetičke ambalaže završi na reciklaži, dok ostatak završava na deponijama ili u prirodi.

Ambalaža se najčešće proizvodi od plastike koja nije biorazgradiva. Tto znači da ne može da se razloži prirodnim putem, uz pomoć mikroorganizama vode, kiseonika i toplote, na bezopasne komponente. Plastika se raspada na sitnije delove i ostaje u prirodi veoma dugo, čak stotinama godina, često pretvarajući se u mikroplastiku koja dospeva u reke i okeane.

Foto: Eric LARRAYADIEU

Beauty industrija se susreće sa još jednim velikim izazovom – upotrebom vode. Potrošnja vode je tako velika da je samo u 2020. godini u proizvodnoj fazi kozmetike potrošeno oko 10,4 miliona tona vode.

Da li postoji li rešenje? Da – i već se primenjuje

Giganti u oblasti kozmetičke industrije teže novim rešenjima kada je u pitanju ambalaža, od pakovanja koja se mogu reciklirati do refill i reuse sistema koji podstiču ponovnu upotrebu.

U okviru programa „L’Oréal for the Future“, kompanija je postavila cilj da do 2030. godine prepolovi upotrebu nove (virgin) plastike u poređenju sa 2019. godinom, što podrazumeva i razvoj dopunjivih sistema i veću upotrebu recikliranih materijala. Cilj je da jednokratna ambalaža postane izuzetak, a ne pravilo.

Foto: Philippe GOTTELAND

Kada je reč o upotrebi vode, kompanije poput L’Oréala uvode zatvorene sisteme poznate kao “waterloop” fabrike, koje omogućavaju da se voda reciklira i ponovo koristi u procesu, umesto da se iznova uzima i iznova ispušta.

U kombinaciji sa inovacijama koje pomažu potrošačima da troše manje vode tokom upotrebe (posebno u proizvodima koji se ispiraju), to pokazuje da se održivost ne gradi samo jednom velikom odlukom – već nizom pametnih tehnoloških koraka.

Ključna promena u beauty industriji

Možda najvažnija promena u beauty industriji dešava se na samom početku procesa proizvodnje.

Umesto da se oslanja na tradicionalne procese koji često traže mnogo energije, vode i sirovina, L’Oréalova strategija Green Sciences koristi modernu nauku da napravi promenu u načinu na koji se sastojci stvaraju, dobijaju i proizvode. Ideja je da se smanji pritisak na prirodne resurse, ali bez kompromisa po pitanju kvaliteta i performansi proizvoda.

Green Sciences spaja tri ključna pravca: zelenu hemiju, inovativne metode ekstrakcije i biotehnologiju.

Zelena hemija menja “pravila” u laboratoriji tako što procesi postaju čistiji, sa manje otpada i manjom potrošnjom energije.

Zelena ekstrakcija koristi tehnologije koje omogućavaju da se aktivne supstance iz biljaka izvuku preciznije i efikasnije, uz očuvanje prirodnosti ekstrakta i korišćenje delova biljke koji bi inače bili odbačeni.

Biotehnologija omogućava da se određeni sastojci dobijaju u kontrolisanim uslovima, bezpesticida, bez zavisnosti od sezone i bez potrebe za dodatnim poljoprivrednim zemljištem.

Održiva lepota nije jedan trend, već nova logika – da se proizvodi stvaraju pametnije, uz manji uticaj na okolinu. Green Sciences zato nije samo inovacija u formulama, već pomak ka budućnosti u kojoj rezultati na koži i odgovornost prema planeti idu zajedno.