Musk tvrdi da je suosjećanje slabost društva. Psihologinja: Sasvim je suprotno
U NEDAVNOM razgovoru s podcasterom Joeom Roganom, najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk iznio je kontroverznu tezu prema kojoj je empatija greška u zapadnom društvu koja se naveliko zloupotrebljava.
Mnogi mediji i komentatori kritični prema Musku ovu i slične izjave iz intervjua doživjeli su kao opravdanja za diskriminaciju imigranata i marginaliziranih skupina te za drastične rezove koje bi brojni Amerikanci, ali i svijet, mogli osjetiti tijekom mandata Donalda Trumpa.
Stotine ljudi podijelile su na društvenim mrežama kao komentar na Muskove teze citat zatvorskog psihologa na Nürnberškim suđenjima Gustavea Gilberta, koji je zaključio da je zlo odsutnost empatije te da je ona bila zajednička svim nacističkim optuženicima.
U drugim memovima Muskove su izjave navedene uz citat Hanne Arendt, političke teoretičarke i filozofkinje, poznate po analizama totalitarizma, zla i politike, te autorice koncepta banalnosti zla: „Smrt ljudske empatije jedan je od najranijih i najočitijih znakova kulture koja je na rubu pada u barbarstvo.“
Muskove teze su kritičare podsjetile i na ideje Friedricha Nietzschea, koji je suosjećanje kritizirao kao slabost koja potiče dekadenciju i sprječava ostvarenje nadčovjeka te je zagovarao afirmaciju snage, volje i individualne moći. Nacisti su te ideje iskrivili kako bi opravdali svoju ideologiju superiornosti i brutalnosti.
Što je Musk točno rekao o empatiji?
Prenosimo ključan dio razgovora Muska i Rogana o empatiji.
Musk: Ima jedan tip koji objavljuje na X-u i stvarno je sjajan, Gad Saad (kanadski marketinški stručnjak op.a.)?
Rogan: Da, on je moj prijatelj. Bio je već nekoliko puta na podcastu.
Musk: Da, on je super i priča o, znaš, praktički suicidalnoj empatiji. Kao, imaš toliko empatije da zapravo počiniš suicid. Dakle, imamo civilizacijsku suicidalnu empatiju. I to je kao, vjerujem u empatiju, mislim da bismo trebali brinuti za druge ljude, ali morate imati empatiju za civilizaciju u cijelosti i ne posvetiti se civilizacijskom suicidu…
Musk: Temeljna slabost zapadne civilizacije je empatija. Eksploatacija empatije. Eksploatiraju grešku u zapadnoj civilizaciji, a to je empatična reakcija. Dakle, mislim da je empatija dobra, ali morate to promisliti i ne biti programiran kao robot.
Rogan: Točno, razumjeti kad je empatija zapravo upotrebljena kao alat.
Musk: Da, to je empatija kao oružje, to je problem.
Veliki rezovi
Intervju je pokrenuo rasprave o empatiji i njezinoj važnosti u društvu. Budući da su brojni Muskovi kritičari ustvrdili kako tezom o empatiji opravdava rezove koji najviše pogađaju najranjivije, podsjetimo kratko na njegovu ulogu i poteze u Trumpovoj administraciji.
Musk je dobio položaj čelnika Odjela za efikasnost vlade (DOGE), koji nastoji smanjiti državnu potrošnju za više od bilijun dolara. Kako bi to postigao, naložio je federalnim agencijama da značajno smanje broj zaposlenika i proveo rezove u financiranju zdravstva, socijale i obrazovanja.
DOGE, među ostalim, planira smanjiti financiranje preko 490 programa teških oko 516 milijardi dolara, što uključuje zdravstvenu skrb za veterane, pomoć studentima, NASA-u, Nacionalni institut za zdravlje, FBI i stambenu pomoć.
Također je srezao financije USAID-u, agenciji koja je bila važna za pružanje humanitarne pomoći milijunima širom svijeta, uključujući oboljele od HIV-a, malarije i drugih bolesti.
S druge strane, Musk je u zadnjih 20-ak godina od države primio više od 38 milijardi dolara u obliku pomoći, financiranja i narudžbi za svoje tvrtke Teslu i SpaceX.
Što je empatija?
Iako neki psiholozi poput Paula Blooma danas preispituju funkcije i ograničenja empatije, uglavnom svi, uključujući i njega, slažu se da empatija „može potaknuti dobrotu kako bi svijet postao bolje mjesto“.
Prof. dr. sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da je empatija širok pojam koji se odnosi na emocionalne i kognitivne reakcije jedne osobe na opaženo iskustvo druge.
„Temeljni emocionalni neuralni krugovi u podlozi afektivne empatije, koja predstavlja emocionalni odgovor na tuđe osjećaje, razvili su se rano u evoluciji, a njezino postojanje utvrđeno je kod brojnih vrsta, od ptica do primata“, kaže Tadinac.
„No tek su kod ljudi viši kognitivni kapaciteti poput izvršnih funkcija, teorije uma, samoregulacije i jezika, omogućili kognitivnu empatiju, odnosno razumijevanje tuđe perspektive i brigu za druge. Istraživanja pokazuju da će osobe koje imaju razvijeniju empatiju bolje funkcionirati u društvu te imati šire društvene krugove i više zadovoljavajućih međuljudskih odnosa, bolju sposobnost donošenja moralnih odluka, veću spremnost na altruizam te snažniju povezanost s društvenim normama koje potiču međusobnu brigu i podršku“, tumači.
Evolucijska uloga empatije
Tadinac kaže da je empatija vjerojatno evoluirala jer je na dva načina pospješivala preživljavanje i reproduktivni uspjeh naših predaka.
„Prvo, poput svih sisavaca, ljudi moraju biti osjetljivi na potrebe svojeg potomstva – oni koji su bili osjetljiviji na signale kao što je plač postizali su veći reproduktivni uspjeh. Drugo, naši preci živjeli su u zajednicama u kojima su bili ovisni jedni o drugima za zajedničko podizanje potomstva, hranu i zaštitu“, dodaje.
„Nadalje, empatija je bila nužna za razvoj recipročnog altruizma i suradnje – da bismo mogli drugima pružati ili uzvraćati usluge, moramo razumjeti njihove želje i potrebe. Empatija je u ljudskoj evoluciji omogućila razvoj kooperativnih društava koja su povećala šanse za preživljavanje“, tumači.
Empatija kao temelj civilizacije
Kako su društva kroz povijest postajala složenija, empatija je postala osnova za razvoj prosocijalnog ponašanja, moralnih normi, pravnih sustava i institucija koje štite pojedince i osiguravaju društvenu stabilnost.
Ideja univerzalnih ljudskih prava potekla je iz sposobnosti da se suosjeća s drugima, bez obzira na njihovu pripadnost.
Društva s većim naglaskom na empatiju, poput skandinavskih, razvila su sustave svima dostupne socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstvene skrbi, prepoznajući da osiguravanje jednakih prilika svima dovodi do stabilnijih i prosperitetnijih zajednica te čini stanovništvo zadovoljnijim.
Tadinac kaže da „nažalost, isti oni visoki kognitivni kapaciteti koji su nam omogućili da empatiju ne pokazujemo samo prema svojim potomcima i članovima vlastite grupe već i prema strancima, mogu inhibirati starije emocionalne krugove empatije prema drugim ljudima putem ideologija ili religijskih ideja“.
Svjetonazori i razlike u empatiji
Treba imati na umu da odnos empatije i političke pripadnosti djeluje u oba smjera – osobe se odlučuju za neku političku opciju prema svojim razinama empatije i obratno – politička pripadnost djeluje na osjećaje empatije.
Za razumijevanje teza o empatiji kao slabosti nisu nevažne svjetonazorske i političke ideologije koje dijeli Musk. Prema Wikipediji, on se opisuje kao osoba blisko povezana s tehno-libertarijancima, ideološki kao libertarijanski autoritarijanac, a u novije vrijeme, u kontekstu europske politike, kao krajnji desničar zbog otvorene podrške njemačkim krajnje desnim populistima iz stranke AfD.
Brojna istraživanja (1, 2, 3, 4) utvrdila su da postoje značajne razlike u empatiji između demokrata (lijevih), konzervativaca (desnih) i libertarijanaca (ekonomski desnih). Ona su pokazala da su demokrati općenito skloniji osjećaju empatije prema strancima i marginaliziranim grupama, a konzervativci prema vlastitoj grupi – obitelji, zajednici, religiji i naciji. U jednoj studiji su najmanje sklonosti empatiji pokazali ljudi koji se identificiraju kao libertarijanci, koji rjeđe doživljavaju emocionalne reakcije na društvene nepravde.
Također, istraživanja su pokazala da je psihopatija učestalija kod ljudi na vodećim pozicijama te da bogati osjećaju manje empatije od siromašnih.
Masovno gore Tesle. Musk: Ovo je poremećeno. Zašto me mrze?
TESLA, svjetski poznati proizvođač električnih vozila, suočava se s valom vandalskih napada i paleža na svoje objekte i vozila diljem Sjedinjenih Američkih Država. Ovi incidenti, koji su se dogodili u posljednjih nekoliko dana, uključuju paljenje automobila, pucnje na izloge i grafite s porukama mržnje. Dok vlasti istražuju moguće motive, Elon Musk, izvršni direktor Tesle, burno je reagirao na društvenim mrežama, nazivajući napade terorizmom i povezujući ih s političkim tenzijama.
Val nasilja usmjerenog na Teslina vozila
Teslini automobili bili su mezta u više američkih gradova, izazvavši pažnju javnosti i vlasti. U Las Vegasu je u noći na 17. ožujka nepoznati počinitelj zapalio pet Teslinih vozila parkiranih ispred prodajnog salona u okrugu Clark. Požar je izazvan Molotovljevim koktelima, a na mjestu događaja pronađena je poruka ispisana sprejom: „Fuck Elon“ (Je*eš Elona).
Sigurnosne kamere snimile su maskiranog pojedinca kako oko 2:45 ujutro podmeće požar, a vatra je zahvatila vozila, ali nije izazvala eksploziju baterija. Američki FBI pridružio se istrazi, istražujući slučaj kao mogući „domaći terorizam“.
Istog dana, u Kansas Cityju, dva Tesla Cybertrucka zapaljena su u noći na 17. ožujka, dok je u Južnoj Karolini nepoznati počinitelj pokušao zapaliti stanicu za punjenje Teslinih vozila. Taj je napad propao kada je počinitelj slučajno zapalio vlastitu odjeću i pobjegao s mjesta događaja.
U Coloradu je uhićen/a Lucy Grace Nelson (40) zbog višestrukih napada na Teslin salon u Lovelandu – bacanje Molotovljevih koktela i pisanje poruka poput „F*ck Musk“ (Je*eš Muska) i „Nazi“. Slični incidenti zabilježeni su i u Oregonu, Massachusettsu i Marylandu, gdje su Teslina vozila i punionice postale mete paljevine, pucnjava i grafita s porukama poput „Resist“ (Otpor).
Nasilje nije ograničeno samo na SAD. U Berlinu su 14. ožujka 2025. zapaljena četiri Teslina automobila u različitim dijelovima grada, a njemačka policija ne isključuje politički motiv. Sličan incident dogodio se i u Toulouseu u Francuskoj 2. ožujka 2025., gdje je dvanaest Teslinih vozila završilo u plamenu, a tužitelji tvrde da nije riječ o slučajnosti. Ovi napadi ukazuju na širi val nezadovoljstva povezanog s Muskovim djelovanjem.
Musk u središtu
Ovi napadi dolaze u vrijeme kada se Musk nalazi u središtu političke oluje zbog svog angažmana u administraciji Donalda Trumpa, gdje vodi Odsjek za učinkovitost vlade (DOGE). Mnogi vjeruju da je ovo pozadina nasilja, iako istrage još uvijek nisu potvrdile konkretne motive.
Uslijed posljednjeg vala napada u SAD-u, Elon Musk, poznat po svojoj aktivnosti na platformi X, koju također posjeduje, žustro je reagirao. U nizu tvitova izrazio je frustraciju i osudio nasilje. Jedan od najzapaženijih tvitova objavljen je prije dva dana: „Moje tvrtke stvaraju sjajne proizvode koje ljudi vole, a ja nikada nisam nikoga fizički povrijedio. Zašto onda mržnja i nasilje protiv mene? Zato što sam smrtonosna prijetnja ‘woke’ parazitu i ljudima koje on kontrolira.“
Osim ovog tvita, Musk je objavio i druge poruke. „Ovo nasilje je poremećeno i duboko pogrešno. Tesla samo proizvodi električna vozila i nije učinila ništa da zasluži ove zlobne napade“, napisao je uz video zapaljenih automobila u Las Vegasu.
U još jednom postu nazvao je napade „terorizmom“ i dodao: „Razina nasilja je nevjerojatna i potpuno neopravdana.“ Njegovi komentari sugeriraju da on napade vidi kao politički motivirane, povezane s njegovom ulogom u Trumpovoj administraciji i sukobom s tzv. woke ideologijom.
Šira slika i posljedice za Teslu
Napadi na Teslu eskalirali su od Trumpove inauguracije u siječnju 2025., kada je Musk postao ključni savjetnik novog predsjednika. Njegova podrška kontroverznim politikama, poput masovnih otpuštanja federalnih radnika, izazvala je prosvjede diljem zemlje, a dio bijesa prelili su se i na njegove tvrtke, posebice Teslu. Dok su mnogi prosvjedi bili mirni, poput „Tesla Takedown“ demonstracija u New Yorku i Pasadeni, neki su prerasli u nasilje koje pogađa sama Teslina vozila i infrastrukturu ovog automobilskog brenda.
Za Teslu, kao lidera u industriji električnih vozila, ovi incidenti predstavljaju ozbiljan izazov. Pad dionica za gotovo 48% ove godine nije uzrokovan samo tržišnim prilikama, već i negativnim publicitetom koji ugrožava imidž marke. Uništavanje Cybertruckova, Modela 3 i punionica diljem svijeta baca ozbiljnu sjenu na Teslinu reputaciju, dok potencijalni kupci u cijelom svijetu sve više preispituju Teslu kao kompaniju. Tesla je već početkom godine imala velike probleme u Europi – pisali smo o padu prodaje od čak 45% na starom kontinentu.
Prošli tjedan Trump je kupio Teslu kao znak podrške Musku, no to nije zaustavilo daljnje napade niti popravilo percepciju među ljubiteljima automobila.
Istrage paleži se nastavljaju, a Musk i ljudi u Tesli sad se sigurno pitaju hoće li napadi prestati ili se nastaviti. Ako ova situacija, Tesla bi mogla biti prisiljena pojačati sigurnost u svojim salonima i na punionicama, što bi im donijelo dodatne troškove i komplikacije.
Ključno je pitanje u svakom slučaju kakva budućnost čeka Teslu u ovim za nju novim i burnim okolnostima. Odgovor bismo trebali dobiti u mjesecima koji dolaze.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
