Na Suncu snimljena golema eksplozija. Što se to događa?

U PETAK je na jugoistočnom rubu Sunca zabilježena ogromna eruptivna prominencija. Ona je zapravo nastala s druge strane, iza Sunčevog diska, međutim, budući da je bila tako blizu ruba, jasno se moglo vidjeti da nam stiže akcija, upozorila je stranica Earth and Sky.

Eksplozija se dogodila oko 9 sati po našem vremenu. Na snimci se može vidjeti izbacivanje koronalne mase (CME), tj. eruptivne prominencije, no ono nije bilo usmjereno prema Zemlji.

U međuvremenu je aktivno područje AR3270, koje stručnjaci prate proteklih nekoliko dana i koje se naglo pojavilo, postalo magnetski složenije, da bi se potom podijelilo na dva dijela i počelo stvarati erupcije. Iz njega je eksplodirala najveća erupcija proteklog dana.

U zadnja 24 sata aktivno područje AR3272 bilo je vodeći stvaratelj erupcija. Od 10 sunčevih bljeskova zabilježenih tijekom dana ispalilo ih je šest kategorije C.

Koronalna šupljina, koja se u četvrtak pojavila na Sunčevoj sjevernoj hemisferi, u petak je gotovo dodirivala Sunčev središnji meridijan i uskoro će postati geoefektivna, što znači da će svojim brzim solarnim vjetrovima moći utjecati na Zemlju.

Trenutno postoje četiri aktivna područja na strani Sunca okrenutoj prema Zemlji. Earth and Sky prognozira da u sljedeća 24 sata, u petak i subotu, postoji oko 55% šanse za sunčeve bljeskove kategorije C, 25% šanse za bljeskove više kategorije M i 5% šanse za bljeskove najviše kategorije X.

Što se to zbiva sa Suncem?

NASA je u kolovozu 2022. objavila da je Sunce postalo aktivnije nego što su njezini stručnjaci predviđali.

Nicola Fox, direktorica NASA-inog odjela za heliofiziku, na svom je blogu tada napisala da je Sunčeva aktivnost brzo porasla te da je već premašila predviđanja iako nas od vrhunca ciklusa još dijeli par godina.

„Solarni događaji nastavit će se pojačavati kako se približavamo solarnom maksimumu 2025., a to će utjecati na naše živote i tehnologiju na Zemlji, kao i na satelite i astronaute u svemiru“, dodala je.

Stvar je u tome da se Sunce približava vrhuncu solarnog ciklusa koji traje oko 11 godina, tijekom kojeg njegova aktivnost raste i opada. Njegova aktivnost mjeri se brojem Sunčevih pjega na površini, koje se broje svaki dan od 1755. godine. Tijekom tih 11-ak godina ono prolazi kroz „solarni minimum“, kada ima najmanje pjega, i „solarni maksimum“, kada ima najviše pjega.

Trenutno se nalazi u 25. ciklusu, koji je započeo u prosincu 2019. godine. Tada su, retrospektivno gledano, znanstvenici identificirali solarni minimum. Solarni maksimum i minimum ne javljaju se u savršeno točnim vremenskim intervalima tako da ih je moguće identificirati tek naknadno, kada prođu – kada nam se čini da je Sunce dosegnulo minimum, uvijek se može dogoditi da njegova aktivnost poslije bude još slabija. Sljedeći solarni maksimum trebao bi se dogoditi negdje između studenog 2024. i ožujka 2026., a najvjerojatnije oko srpnja 2025.

Hrvatski stručnjak za Sunce, dr. sc. Bojan Vršnak s Geodetskog fakulteta u Zagrebu kaže da je vrlo teško predvidjeti kada će neka jaka solarna oluja jurnuti prema Zemlji i koliku će štetu uzrokovati.

„Ovako burne aktivnosti na Suncu su za očekivati jer se bliži vrhunac ciklusa“, rekao je za Index Vršnak.

„Neka velika solarna oluja može se dogoditi iznenada, i to ne nužno na vrhuncu ciklusa. Zapravo su statistički gledano opasnije oluje koje nastaju nakon što Sunce prođe maksimum. Tijekom maksimuma na Suncu se zbiva puno aktivnosti pa se napetosti brže relaksiraju. Kada krene pad aktivnosti, nakon maksimuma, na Suncu se mogu nakupiti veće pjege i izgraditi strukture koje su dugo stabilne, koje mogu nakupiti jako puno energije i uzrokovati velike eksplozije. Dakle, opasniji je drugi dio ciklusa. To se zna još od 1950-ih“, pojasnio je naš znanstvenik, dobitnik prestižne nagrade Europske svemirske agencije (ESA) za istraživanja Sunca.

Jačina sunčevih ciklusa također varira s određenim pravilnostima, jačanjima i slabljenjima u dužim ciklusima (grafika dolje).

„Ja sam rođen 1957., kada je bio jedan od najjačih ciklusa. Posljednji ciklus, prije ovog sadašnjeg, bio je vrlo slab, a ovaj će očito biti snažniji iako ne bi trebao biti posebno jak. No faza ciklusa i njegova jačina ništa ne govore o pojedinačnim događajima“, kaže Vršnak.

Oluja koja nas je mogla vratiti u 18. stoljeće promašila Zemlju

Sunčeva oluja koja je 2012. zamalo pogodila Zemlju bila je najmoćnija u posljednjih 150 godina, a da nas nije promašila, suvremenu bi civilizaciju vratila u 18. stoljeće. Na sreću, promašila je Zemlju, ali je pogodila letjelicu STEREO-A, promatračnicu koja je preživjela jer je odlično opremljena za takve događaje.

Vršnak kaže da je ona bila tek malo slabija od one koja je uzrokovala tzv. Carringtonov događaj, tijekom kojeg su 1859. otkazali telegrafski sustavi u Europi i SAD-u. Tada su neki telegrafisti doživjeli strujne udare, a polarna svjetlost vidjela se sve do Havaja.

„Da je oluja iz 2012. udarila u Zemlju, tko zna što bi se dogodilo jer ne ovisi sve samo o snazi oluje. Među ostalim, važan je i smjer njezinog magnetskog polja. Ako je suprotan smjeru Zemljinog magnetskog polja, uzrokovat će veće promjene u magnetskom polju i pokrenuti jače indukcije struje i jače poremećaje. Suvremena tehnologija, u satelitima i drugim raznim uređajima, vrlo je sofisticirana i osjetljiva na solarne oluje. One mogu izazvati goleme štete. Stoga je vrlo važno pratiti svemirske vremenske prognoze kako bi se uređaji na vrijeme isključili“, objasnio je Vršnak.

Drugim riječima, uzbuđenja nam tek predstoje.