MINISTRI financija država članica EU razgovarali su danas u Bruxellesu o mogućem europskom odgovoru na američki program masovnih subvencija za poticanje domaće proizvodnje u području zelenih tehnologija, a Komisija je najavila da će o tome objaviti konkretan prijedlog 1. veljače.

“Imali smo intenzivnu raspravu o tome kako odgovoriti na američki zakon o smanjenju inflacije (IRA) u kojoj je sudjelovalo više ministara”, rekla je švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson po završetku sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin).

Ona je dodala da države članice imaju različite poglede o tom pitanju.

Prijedlog će objaviti 1. veljače

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je da će Komisija objaviti konkretan prijedlog o tom pitanju 1. veljače.

“Ne želimo da investicije u čistim strateškim sektorima bježe iz Europe, što bi oslabilo europsko gospodarstvo. U razgovorima sa Sjedinjenim Državama tražimo praktično rješenje, a radimo na širem europskom odgovoru u tom pogledu, koji će Komisija objaviti 1. veljače”, kazao je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da bi Zeleni industrijski plan trebao Europu učiniti domom čiste tehnologije i industrijskih inovacija.

Taj plan trebao bi predstavljati dio europskog odgovora na američki program izdašnih subvencija i poreznih olakšica u području zelene tehnologije.

Strahuje se od seljenja tvrtki iz Europe

Američki Akt o smanjenju inflacije (IRA) predviđa paket od 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za proizvode poput električnih vozila pod uvjetom da se proizvode na američkom tlu. U Europskoj uniji se stoga plaše mogućeg bijega investicija i seljenja proizvodnje iz Europe u Sjedinjene Države.

Predsjednica Komisije je, između ostalog, najavila da će predložiti privremenu prilagodbu pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo financiranje projekata u području čiste tehnologije.

Na fleksibilnijim pravilima o državnim potporama naročito inzistiraju Njemačka i Francuska, ali se mnoge zemlje ne slažu s tim bojeći se da to može dovesti do utrke u subvencioniranju, od čega mogu profitirati samo bogate države članice s velikim fiskalnim kapacitetima, a na štetu siromašnijih.

Prošli mjesec su Danska, Finska, Irska, Nizozemska, Poljska i Švedska objavile non-paper u kojem se protive masovnom subvencioniranju proizvodnje.

“Državne potpore za masovnu proizvodnju i komercijalne aktivnosti mogu dovesti do vrlo velikih negativnih učinaka, uključujući fragmentaciju unutarnjeg tržišta, štetnu utrku u subvencioniranju i slabljenje regionalnog razvoja. Ti negativni učinci mogu biti znatno veći od pozitivnih”, kaže se u tom tekstu.