TAJVAN neće pokleknuti pod pritiskom i nitko ga ne može prisiliti da prihvati put koji mu je Kina odredila, poručila je prkosno Tsai Ing-wen, predsjednica ove međunarodno nepriznate države koju Kina svojata kao vlastiti odmetnuti teritorij.

Tsai je to izjavila u svom govoru ispred predsjedničke palače u Taipeiju u nedjelju, na proslavi tajvanskog Dana državnosti, kojim se obilježila 110. godišnjica revolucije koja je okončala posljednju kinesku carsku dinastiju.

Tajvanska predsjednica istaknula je da se nada “ublažavanju odnosa” i da “neće postupati ishitreno” – što je očito signal Pekingu, koji se boji da će Taipei uskoro jednostrano proglasiti neovisnost – ali i da se suočava s “najsloženijom situacijom” u posljednje 72 godine, od završetka Kineskog građanskog rata.

“Nastavit ćemo jačati svoju nacionalnu obranu i pokazivati svoju odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da nitko ne može natjerati Tajvan da krene putem koji nam je Kina zacrtala. To je zato što put koji je Kina zacrtala ne nudi slobodan i demokratski način života za Tajvan ni suverenitet za naša 23 milijuna ljudi”, rekla je na proslavi Dana državnosti, koja je obilježila 110 godina revolucije koja je okončala posljednju kinesku carsku dinastiju.

“Održavanje statusa quo je naš stav i učinit ćemo sve da spriječimo jednostrano mijenjanje statusa quo”, zaključila je Tsai, prenosi CNN.

Xi: Povijesni zadatak potpunog ujedinjenja domovine mora biti ispunjen

Izjava tajvanske predsjednice očit je odgovor na poruku kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji je samo dan ranije izjavio da “povijesni zadatak potpunog ujedinjenja domovine mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen.”

Xi je naglasio da je “ujedinjenje na miran način najbolje za ukupne interese kineske nacije, uključujući njene tajvanske sunarodnjake”, no da će Kina “štititi svoj suverenitet i jedinstvo”.

“Tajvanski nezavisni separatizam najveća je prepreka postizanju ujedinjenja domovine te je najozbiljnija skrivena opasnost nacionalnom preporodu”, rekao je Xi, također na proslavi godišnjice kineske revolucije, prenosi BBC.

Tu su državu, podsjetimo, uspostavile nacionalističke snage Kuomintanga, koje su na Tajvanu našle utočište nakon poraza od komunista na kraju Kineskog građanskog rata 1949, stoga ovaj otok nikad nije bio pod kontrolom Kineske komunističke partije, što je priličan izvor frustracije za Peking.

“Nitko ne treba podcjenjivati čvrstu odlučnost kineskog naroda, čvrstu volju i snažnu mogućnost da brane nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, dodao je autoritarni kineski vođa, koji je u govoru u srpnju otišao još dalje i zaprijetio da će “zdrobiti” bilo kakve pokušaje službene nezavisnosti.

Osim toga, kineski glasnogovornik ministarstva obrane Wu Qian u siječnju je zaprijetio da će se “oni koji se igraju vatrom sami opeći, a neovisnost Tajvana znači rat”. S druge strane, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu u travnju je dao do znanja da će se Tajvan u slučaju kineskog napada “boriti do kraja”.

“Tenzije s Kinom najgore u posljednjih četrdeset godina”

Xi se u subotu obrušio i na sam tajvanski narod, koji, iako su golemom većinom Han Kinezi, podržava neovisnost Republike Kine, kako demokratske vlasti Tajvana službeno zovu svoju zemlju.

“Oni koji zaborave svoje naslijeđe, izdaju svoju domovinu i nastoje podijeliti državu, neće završiti dobro”, rekao je i ponovo zatražio ujedinjenje Taipeija s Pekingom prema modelu “jedna zemlja, dva sustava”, sličnim onom koji se koristi u Hong Kongu. Tajvan, međutim, ne pristaje na taj zahtjev.

Tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng upozorio je da su tenzije s Kinom najgore u posljednjih četrdeset godina te da bi Kina mogla biti sposobna za invaziju Tajvana do 2025.

>> The Economist: Tajvan je najopasnije mjesto na svijetu

Zapaljive poruke s jedne i druge strane Tajvanskog tjesnaca posebno su zabrinjavajuće jer dolaze u trenutku izrazitih napetosti, koje uglavnom izaziva snažnija strana – ona kineska.

Naime, Kina je četiri dana zaredom prošlog i pretprošlog tjedna napravila rekordni broj provokativnih prelijetanja preko Tajvanskog tjesnaca u samodeklariranu identifikacijsku zonu zračne obrane (ADIZ) Tajvana.

150 kineskih vojnih aviona letjelo oko Tajvana u četiri dana

U ta četiri dana gotovo 150 borbenih aviona Zračnih snaga narodnooslobodilačke vojske (PLAAF), bombardera sposobnih za nošenje nuklearnog oružja, protupodmorničkih aviona i aviona za rano upozoravanje i kontrolu, uletjelo je u ADIZ, prema podacima tajvanskog Ministarstva obrane, piše CNN. Samo prošlog ponedjeljka Peking je poslao čak 56 vojnih aviona prema Tajvanu.

Iako se kineski avioni nisu približili onome što Tajvan smatra svojim suverenim zračnim prostorom – 12 nautičkih milja od njegove obale – ušli su u područje u kojem Tajvan zadržava pravo odgovoriti na svaki upad. Taj odgovor može varirati od radioupozorenja, praćenja protuzračnim projektilima do presretanja borbenim zrakoplovima.

>> Kina šalje rekordan broj ratnih aviona kod Tajvana. Analitičari: To je poruka svijetu

Prošlog tjedna odjeknula je i vijest da mali broj pripadnika američkih specijalnih snaga posljednjih mjeseci potajno obučava postrojbe tajvanske kopnene vojske i mornarice za obranu od moguće kineske invazije, što je prvo otkrio Wall Street Journal, a onda američki dužnosnik potvrdio za Agence France Presse.

Naravno, moguće je da su kineski zračni upadi samo taktika zastrašivanja, odnosno odvraćanja Taipeija od proglašenja neovisnosti. No drugo, zlokobnije tumačenje je da se zaista radi o uvodu u skoru invaziju na otok, koja bi se mogla dogoditi nekad u ovom desetljeću, odnosno nakon 2025. godine, kad bi Kina trebala biti vojno sposobna za takav pothvat, piše američki portal The Hill.

Što ako Kina zna da u idućih nekoliko godina ima najbolju šansu zauzeti Tajvan?

Prema ovoj teoriji, XI i ostatak kineskog komunističkog režima znaju da je Kina ustvari dosegla svoj vrhunac moći i da njezine šanse da pripoji Tajvan možda nikada neće biti tako dobre kao u sljedećih nekoliko godina. Razlog je taj što će Kina u srednjem i dugom roku biti u znatno lošijem položaju nego danas, i ekonomski i demografski, a možda i geopolitički gledano. Kinesko stanovništvo ubrzano stari, a kineski gospodarski rast dramatično usporava.

Što se geopolitičkog aspekta tiče, demokratske zemlje u tom dijelu svijeta, koje vide Kinu kao prijetnju, sve se više ujedinjuju u nizu manjih i većih saveza, čija je glavna svrha upravo suzbijanje kineske dominacije na Pacifiku, odnosno u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

>> Povijesni potez Amerike, UK i Australije: Pokreću savez protiv Kine

Osim nedavno formiranog saveza AUKUS, koji su sklopili SAD, Australija i Velika Britanija, tu su obavještajni konzorcij Pet očiju, Obrambeni aranžman pet sila, Quad/Quad+, Trilateralni dijalog Indija-Japan-SAD (i povezane pomorske vježbe Malabar), Trilaterala Indija-Australija-Indonezija i bilateralni obrambeni aranžmani, poput onih između SAD-a i Japana, SAD-a i Južne Koreje te SAD-a i Filipina.

Tsai: Tajvan je na čelu obrambene linije demokracija

Upravo na tom tragu tajvanska predsjednica je u svom govoru predstavila Tajvan kao predvodnika bitke između demokracije i autoritarizma, u skladu s temom ovogodišnje proslave Dana državnosti – “demokratski savez koji stvara prijatelje širom svijeta”.

“U ovom trenutku slobodne i demokratske zemlje upozorene su na širenje autoritarizma, a Tajvan je na čelu obrambene linije demokracija”, dodala je.

Proslava tajvanskog Dana državnosti popraćena je i vojnom paradom, na kojoj je bilo najavljeno prikazivanje četiriju vrsta projektila: Sky Sword II i Sky Bow III srednjeg dometa te krstareće rakete Hsiung Feng II i III, kao i višecijevni bacač raketa Thunderbolt 2000. Ipak, publika na kraju nije imala priliku vidjeti projektile, koji su, izgleda, bili zatvoreni u kamione u paradi.

Američki State Department zauzeo je, očekivano, stranu svog saveznika Tajvana i pozvao Kinu “da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom i prisilom protiv Tajvana”.

“Sjedinjene Države vrlo su zabrinute zbog provokativne vojne aktivnosti Narodne Republike Kine u blizini Tajvana, koja destabilizira, stvara rizik od pogrešne kalkulacije i potkopava regionalni mir i stabilnost. Predanost SAD-a Tajvanu čvrsta je i doprinosi održavanju mira i stabilnosti s obje strane Tajvanskog tjesnaca i unutar regije”, izjavio je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price.