Trump brutalnim udarom na Kinu želi slomiti Putina

AMERIČKI predsjednik Donald Trump radi na uspostavi „fonda za pobjedu Ukrajine“ koji bi se financirao novim, drastičnim carinama na uvoz iz Kine. Trump je naložio svom ministru financija, Scottu Bessentu, da predstavi plan europskim kolegama uoči posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu ovog petka, piše The Telegraph.

Ovaj potez označava značajnu promjenu u Trumpovom stavu, koji je ranije izražavao sumnju u mogućnost vojne pobjede Ukrajine, a sada, čini se, gubi strpljenje s Vladimirom Putinom. Sličan ton imao je i američki ministar obrane Pete Hegseth, koji je na sastanku NATO-a poručio da je SAD spreman podržati Kijev „na načine koje samo Sjedinjene Države mogu“ ako Rusija nastavi izbjegavati mirovne pregovore.

Želi uvesti 500% carina Kini

Strategija predviđa uvođenje nameta od čak 500 posto na uvoz iz Kine, a prikupljeni novac koristio bi se za naoružavanje ukrajinske vojske. Plan je osmišljen kako bi se izvršio maksimalan ekonomski pritisak na Putina, čiji se ratni stroj uvelike oslanja na kinesku podršku, te ga se prisililo da sjedne za pregovarački stol s Trumpom i Zelenskim.

„Predsjednik Trump naložio je veleposlaniku i meni da kažemo našim europskim saveznicima da bismo bili za, bilo da to nazovete ‘carinom na rusku naftu’ na Kinu ili ‘carinom za ukrajinsku pobjedu’ na Kinu“, izjavio je Bessent novinarima. „Ali naši ukrajinski ili europski saveznici moraju biti spremni slijediti. Odgovorit ćemo ako nam se pridruže naši europski partneri.“

Diplomatski izvori navode kako je ideja o sankcioniranju Kine zbog kupnje ruske nafte ranije nailazila na otpor europskih vlada. Iako su članice NATO-a označile Peking kao „odlučujućeg omogućitelja“ ruskog rata, mnoge države, uključujući Veliku Britaniju, odbile su ga proglasiti neprijateljem.

Potrebe Kijeva i projektili Tomahawk

Ukrajinski ministar obrane Denys Shmyhal rekao je saveznicima u srijedu da će Ukrajini 2026. godine trebati 120 milijardi dolara za financiranje još jedne godine otpora. Rasprave u sjedištu NATO-a bile su usredotočene na to kako prikupiti polovicu tog iznosa od kijevskih pristaša.

Drugo „važno pitanje“ bile su donacije „dalekometnih projektila, koje naši partneri imaju. Ime tih projektila, svi znaju, apsolutno, široko je poznato“, dodao je Shmyhal, aludirajući na projektile Tomahawk. Očekuje se da će upravo njihova isporuka biti glavna tema sastanka Zelenskog i Trumpa.

Europski izvori iz NATO-a podržavaju taj potez, koji bi Ukrajini dao sposobnost gađanja ciljeva duboko iza ruskih linija, no priznaju da je odluka isključivo u rukama američkog predsjednika. Ako Trump pristane, europske zemlje vjerojatno će morati snositi troškove projektila i obuke putem NATO programa.

„Mir kroz snagu“

Ne imenujući oružje, ministar obrane Hegseth signalizirao je da je Washington spreman isporučiti „vatrenu moć“ potrebnu Ukrajini za postizanje „mira kroz snagu“.

„Ako smo išta naučili pod predsjednikom Trumpom, to je aktivna primjena mira kroz snagu. Mir dobivate kada ste jaki, a ne kada koristite jake riječi ili mašete prstom. Dobivate ga kada imate snažne i stvarne sposobnosti koje protivnici poštuju“, rekao je.

Hegseth je dodao: „Ako ovaj rat ne završi, ako u kratkom roku nema puta do mira, tada će Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima, poduzeti potrebne korake kako bi nametnule troškove Rusiji zbog njezine kontinuirane agresije.“

U međuvremenu, i britanska vlada pojačala je pritisak sankcioniranjem dviju najvećih ruskih naftnih kompanija, Lukoila i Rosnefta, te 51 tankera iz takozvane „flote u sjeni“.