Trump najavio pomoć Irancima, režim žestoko odgovorio. CBS: Najmanje 12.000 mrtvih

AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da će se svaka zemlja koja posluje s Iranom suočiti s carinskom stopom od 25 posto u trgovini sa Sjedinjenim Državama, dok Washington razmatra odgovor na situaciju u Iranu gdje se odvijaju najveći protuvladini prosvjedi u posljednjih nekoliko godina.
Poručio je narodu Irana da nastavi prosvjedovati te da pomoć stiže. Iran, koji je prošle godine vodio dvanaestodnevni rat sa saveznikom SAD-a Izraelom i čije su nuklearne objekte američke vojne snage bombardirale u lipnju, suočava se s najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina.
Prosvjedi su se razvili iz pritužbi zbog teških gospodarskih prilika u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta. Iranski dužnosnik izjavio je za novinsku agenciju Reuters kako je dosad u prosvjedima ubijeno oko 2000 ljudi. Napomenuo je kako ta brojka uključuje i sigurnosno osoblje.
Ključne informacije
- CBS je objavio da je u Iranu poginulo najmanje 12.000, a možda i 20.000 ljudi
- Američki presjednik Donald Trump poručio je Irancima da nastave prosvjedovati te da pomoć stiže
- Iranski šef diplomacije Merzu: Imajte barem malo srama
- Merz: Posljednji dani i tjedni iranskog režima
- Iranski dužnosnik: 2000 ubijenih dosad u prosvjedima
- Kina nezadovoljna Trumpovim carinama
- Amerika svojim državljanima: Odmah napustite Iran
- Trump uvodi carine zemljama koje posluju s Iranom
- Bijela kuća: Trump se ne boji upotrijebiti vojnu silu protiv Irana
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Američka televizijska kuća CBS izvijestila je o najmanje 12.000 poginulih u Iranu, uz mogućnost da stvarni broj žrtava doseže i do 20.000.
Kako navode, informaciju su telefonski potvrdili iz dva izvora unutar Irana.
Nakon ranije poruke Donalda Trumpa, i Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a objavio je snažnu poruku na platformi X, čime je eskalirao ton američkih dužnosnika.
Iranskom narodu: Ajatolah Hamenei je masakrirao vaš narod, učinio rijal najslabijom valutom na svijetu i protratio resurse vaše zemlje. Učinite promjenu režima neizbježnom“, navodi se u objavi upućenoj iranskom narodu.
Čelnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC) Ali Larijani odgovorio je na najnoviju prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je pozvao iranske protuvladine prosvjednike da „zabilježe imena ubojica i zlostavljača“.
Larijani je na društvenim mrežama objavio svoj odgovor.
„Objavljujemo imena glavnih ubojica naroda Irana: 1. Trump 2. Netanyahu“, napisao je.
Iranski državni mediji tvrde da u protekla 24 sata nije bilo prosvjeda ni u jednom gradu u zemlji, no za te tvrdnje nisu pružili dokaze.
Ove informacije dolaze u trenutku kada je režim danima ograničavao pristup internetu, a samo mali broj novinara na terenu može prenositi informacije izvan Irana.
Ranije je iranski dužnosnik za Reuters izjavio da je najmanje 2000 ljudi ubijeno u prosvjedima koji su se tijekom proteklog mjeseca proširili na sve provincije u zemlji.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je kritiziralo Sjedinjene Američke Države zbog „prijetnji novim vojnim udarima“ na Iran, a prijetnju američkog predsjednika Trumpa o uvođenju trgovinskih carina nazvalo je „ucjenom“.
Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova izjavila je da su američke prijetnje udarima protiv Irana „kategorički neprihvatljive“. Upozorila je SAD da ne koristi nemire u Iranu kao „izgovor“ za ponavljanje napada na tu zemlju, nakon što su američke zračne snage u lipnju prošle godine napale tri nuklearna postrojenja.
Prema njezinim riječima, takva bi akcija imala „katastrofalne posljedice“ na Bliskom istoku, „kao i za globalnu međunarodnu sigurnost“.
„Također odlučno odbacujemo besramne pokušaje ucjenjivanja iranskih stranih partnera podizanjem trgovinskih carina“, rekla je, osvrnuvši se pritom na Trumpovu najavu o uvođenju carine od 25 posto na američki uvoz za iranske trgovinske partnere.
Komentirajući protuvladine demonstracije u Iranu, navela je da se „umjetno potaknuti prosvjedi“ smiruju, što daje nadu u „postupnu stabilizaciju situacije“.
Pojavljuju se izvješća o više tisuća žrtava nedavnih nemira u Iranu, što bi predstavljalo najveći broj stradalih u prosvjedima od Islamske revolucije 1979. godine. Informacije koje iznose različite agencije i mediji znatno se razlikuju.
Američka novinska agencija Human Rights Activists News Agency (HRANA), koja više od 20 godina prati prosvjede u Iranu, navodi da je ubijeno najmanje 2000 ljudi, od čega 1850 prosvjednika. Iz agencije su jučer izjavili da su do tada identificirali oko 500 žrtava te dodali da je uhićeno više od 16.000 prosvjednika.
S druge strane, Iran International procjenjuje da je samo 8. i 9. siječnja u prosvjedima ubijeno najmanje 12.000 ljudi. Riječ je o perzijskom informativnom televizijskom kanalu sa sjedištem u Britaniji, koji se povezuje sa saudijskom vladom, a svoje brojke temelji na izvorima u zemlji i medicinskim podacima.
„Na temelju dostupnih podataka i unakrsne provjere informacija dobivenih iz pouzdanih izvora, uključujući Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost i predsjednički ured, početna procjena sigurnosnih institucija Islamske Republike jest da je najmanje 12.000 ljudi ubijeno u ovom nacionalnom ubijanju“, poručili su.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je kako je neizvjesno što bi uslijedilo nakon eventualnog pada iranskog režima. Odgovarajući na pitanje europske dopisnice, Kallas je upozorila da promjena vlasti ne jamči nužno bolju budućnost za zemlju.
„Povijest je puna primjera gdje je dolazilo do rušenja režima, ali pitanje je što dolazi poslije“, rekla je.
O trenutnoj situaciji u Iranu, Kallas je kazala kako ishod nije jasan. „Trenutno nije jasno hoće li režim pasti ili ne, jasno je da su prosvjedi masovni“, navela je.
„Također je jasno da režim brutalno potiskuje i ubija ljude kako bi zaista potaknuo strah u društvu“, dodala je.
Govoreći u Donjem domu britanskog parlamenta, ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper je najavila da poziva iranskog veleposlanika na razgovor te poručila da Britanija „najoštrije moguće osuđuje brutalno ubijanje prosvjednika“.
„Kako su pristizala daljnja izvješća, ministar za Bliski istok, po mojim uputama, pozvao je iranskog veleposlanika kako bi podcrtao ozbiljnost ovog trenutka i pozvao Iran da odgovara za užasna izvješća koja čujemo“, izjavila je Cooper. Ministrica Cooper najavila je i uvođenje novih, sveobuhvatnih sankcija protiv Irana. „Daljnje sankcije protiv Irana ciljat će financije, energetiku, transport, softver i druge značajne industrije“, rekla je.
Navela je da je prethodno poručila čelnicima u Teheranu kako će „trebati vremena za potpunu provedbu sankcija Britanije te da bi tijekom tog razdoblja trebali započeti s usklađivanjem i angažmanom s međunarodnom zajednicom te prekinuti obmanu i zamagljivanje“.
Međutim, kako je istaknula, Iran nije promijenio svoj pristup. „Inspektorima za oružje još uvijek nije omogućen pristup, i daleko od toga da su promijenili svoj pristup, umjesto toga vidjeli smo povratak najbrutalnijim oblicima represije na njihovim vlastitim ulicama“, dodala je.
„Kao rezultat toga, mogu potvrditi da će Britanija predložiti zakon za provedbu potpunih i daljnjih sankcija te sektorskih mjera“, zaključila je Cooper, napomenuvši da je Britanija već ranije uvela sankcije protiv ključnih aktera u iranskom naftnom, energetskom, nuklearnom i financijskom sustavu.
Američki predsjednik Donald Trump podržao je prosvjednike u Iranu i pozvao ih da nastave prosvjedovati.
Otkazao je sastanke s iranskim dužnosnicima i poručio da američka pomoć stiže.
„Iranski domoljubi, NASTAVITE PROSVJEDOVATI – PREUZMITE SVOJE INSTITUCIJE!!! Zabilježite imena ubojica i zlostavljača. Platit će veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim dužnosnicima dok se ne ZAUSTAVI besmisleno ubijanje prosvjednika. POMOĆ STIŽE. MIGA!!! PREDSJEDNIK DONALD J. TRUMP“, objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper pozvala je na razgovor iranskog veleposlanika, pridruživši se nizu europskih zemalja koje su danas poduzele isti korak.
Potez je uslijedio dan nakon što je Cooper razgovarala sa svojim iranskim kolegom Abbasom Araghchijem, pri čemu je izrazila „potpunu odbojnost Britanije“ prema postupcima Teherana.
I druge su europske zemlje ranije danas pozvale iranske veleposlanike na razgovor, a finski ministar vanjskih poslova upozorio je da je Teheran isključio internet „kako bi ubijao i tlačio u tišini“.
Američki State Department objavio je na svom X računu na perzijskom jeziku pojedinosti o 26-godišnjem prosvjedniku Erfanu Soltaniju, za kojeg norveška skupina za ljudska prava Hengaw navodi da će sutra biti pogubljen.
„Režim Islamske Republike nije se čak ni potrudio sa svojim uobičajenim 10-minutnim lažnim suđenjem; Erfan je osuđen na smrt bez ikakvog pravnog procesa ili odvjetnika obrane.
Erfan je prvi prosvjednik osuđen na smrt, ali neće biti posljednji; val pogubljenja protiv ovih prosvjednika službeno je započeo.
Svijet ne smije šutjeti pred zlim postupcima režima Islamske Republike“, stoji u njihovoj objavi.
Iranske vlasti i ranije su pribjegavale prekidanju internetske veze u zemlji. Prethodni zabilježeni slučajevi dogodili su se tijekom prosvjeda zbog cijena goriva 2019. godine, prosvjeda „Žena, život, sloboda“ 2022. godine, kada su se ograničenja primjenjivala povremeno te tijekom dvanaestodnevnog sukoba između Irana i Izraela u lipnju 2025. godine.
Alp Toker, direktor NetBlocksa, izjavio je za BBC kako su „bilježili uzastopne prekide interneta tijekom nekoliko godina dok su iranske vlasti usavršavale svoje mehanizme cenzure“. Toker navodi kako je „ono što je nekada uključivalo pojedinačno gašenje mreža sada postao instantan, centraliziran proces. Stoga ideja o „prekidaču za gašenje“ interneta više nije figurativna.
U ranijim slučajevima, ukupna povezanost navodno je bila veća te su dijelovima stanovništva ostajale dostupne neke telefonske usluge i ograničen pristup VPN-u. „Do vremena prekida interneta zbog rata između Izraela i Irana 2025. godine i nakon toga, gašenja su postala brža i sveobuhvatnija, s onemogućenim čak i standardnim telefonskim pozivima.
Ovakvi prekidi više nisu iznimni događaji, već dio načina na koji se rutinski upravlja povezanošću u Iranu“, rekao je Toker. Tijekom prekida 2019. te u lipnju 2025. godine, povezanost je pala na približno 4-5 posto, odnosno 3 posto. Za razliku od tih razdoblja, trenutni prekid interneta ne pokazuje značajne fluktuacije niti privremena obnavljanja pristupa.
U Iranu su jučer diljem zemlje održani prorežimski skupovi na kojima su bile tisuće ljudi. BBC Persian izvijestio je kako je imao uvid u SMS poruke kojima se građani pozivaju na sudjelovanje u tim događajima.
Državni TV kanali jutros su nastavili izvještavati o „velikom odazivu“ na jučerašnjim skupovima koje je organizirala država. Novinska agencija Fars, bliska iranskom Korpusu čuvara islamske revolucije (IRGC), ustvrdila je da je u maršu podrške režimu u glavnom gradu Teheranu sudjelovalo oko tri milijuna ljudi. Tu je brojku, međutim, osporila iranska platforma za provjeru činjenica Factnameh, sa sjedištem u inozemstvu, koja procjenjuje da je na skupu bilo bliže 140.000 ljudi.
„Ova je brojka nevjerojatno pretjerana i s pouzdanjem se može reći da je stvarni broj bio nekoliko desetaka puta manji“, objavili su na svojoj stranici na društvenoj mreži X.
Brojni korisnici interneta također su doveli u pitanje nekoliko fotografija s teheranskog trga Enghelab koje su podijelili državna televizija i provladine agencije. Tvrdili su da su fotografije stare i da potječu s pogreba iranskog zapovjednika Qasema Soleimanija kojeg su SAD ubile u siječnju 2020. godine.
Ipak, obrnuta pretraga slika pokazuje da je riječ o novijim fotografijama. Utvrđeno je da se podudaraju sa zračnim videosnimkama jučerašnjeg skupa koje je emitirala državna televizija.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je „prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje slobode“ u Iranu. Navela je kako su informacije o rastu broja mrtvih zastrašujuće.
„Europska unija je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde pod svoj režim sankcija za ljudska prava. U bliskoj suradnji s visokom predstavnicom i potpredsjednicom Kajom Kallas, brzo će se predložiti daljnje sankcije protiv onih koji su odgovorni za represiju. Stojimo uz iranski narod koji hrabro maršira za svoju slobodu“, kazala je.
Tri europske zemlje pozvale su na razgovor iranske veleposlanike zbog represije režima nad prosvjednicima u Iranu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel izjavio je da je pozvao na razgovor iranskog veleposlanika „kako bi službeno prosvjedovao zbog prekomjerne uporabe sile protiv prosvjednika, masovnih proizvoljnih uhićenja i gašenja interneta“. Dodao je da je taj potez povukao „u koordinaciji“ s europskim partnerima.
I Finska je pozvala iranskog veleposlanika na razgovor. Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen poručila je: „Iranski režim ugasio je internet kako bi mogao ubijati i ugnjetavati u tišini.“
Iranskog veleposlanika na razgovor je pozvala i Španjolska. Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Teherana da prekine komunikacijsku blokadu i zaustavi uhićenja prosvjednika.
Neesencijalno osoblje francuskog veleposlanstva napustilo je Iran, potvrdila su za Agence France-Presse dva izvora upoznata sa situacijom.
Prema njihovim navodima, osoblje je Iran napustilo u nedjelju i ponedjeljak, no nije objavljeno koliko je ljudi otišlo.
„Zaštita našeg osoblja i naših građana je prioritet“, rekao je dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova Francuske za AFP.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči osudio je jučerašnju odluku Europskog parlament da iranskim diplomatima zabrani ulazak u njegove prostorije, a kritizirao je i Njemačku zbog njezinih najnovijih izjava o prosvjedima.
U oba slučaja Aragči pokušava povući paralelu između načina na koji se tretira Iran i Izrael. Kritizira Europski parlament jer nije zabranio ulazak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, dok istodobno zabranjuje pristup iranskim diplomatima.
Zatim se osvrće i na najnovije izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza, povlačeći sličnu usporedbu između odnosa Berlina prema Izraelu i Iranu.
„Predavanje mog njemačkog kolege o ‘ljudskim pravima’ i ‘legitimitetu’ jednako je besmisleno, jer njegov poslodavac nije učinio ništa kako bi zaštitio i jedno i drugo. Učinite svima uslugu: imajte barem malo srama“, poručio je.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk osudio je nasilje kojem su izloženi prosvjednici u Iranu.
Poručio je kako je užasnut nasiljem koje provode sigurnosne snage u Iranu. „Ubijanje miroljubivih prosvjednika mora prestati, a označavanje prosvjednika kao ‘terorista’ kako bi se opravdalo nasilje nad njima je neprihvatljivo“, naveo je.
Dodaje da se „ovaj ciklus nasilja ne može nastaviti“ i opisuje prijetnje nekih dužnosnika smrtnom kaznom protiv prosvjednika kao „izuzetno zabrinjavajuće“.
Oko 2000 ljudi ubijeno je u prosvjedima u Iranu, izjavio je iranski dužnosnik za novinsku agenciju Reuters. Dužnosnik kaže da ta brojka uključuje sigurnosno osoblje i za smrti krivi „teroriste“.
Dosadašnje procjene Američke organizacije za ljudska prava HRANA govorile su o najmanje 646 mrtvih.
Na ranije održanoj konferenciji za novinare, iranska vlada govorila je o novom gospodarskom planu, prema državnoj novinskoj agenciji Fars. Vlada je poručila da će novi plan povećati kupovnu moć mnogih Iranaca, navodi Fars.
To je značajno jer su upravo ekonomski uvjeti izazvali prosvjede koji su zahvatili Iran 28. prosinca. Demonstracije su započele na bazarima u Teheranu prije nego što su se proširile.
U prethodnim izjavama i govorima, režim i njegovi izaslanici tvrdili su da su prosvjedi rezultat stranog uplitanja i malo su spominjali temeljne probleme.
Iran planira pogubiti 26-godišnjeg prosvjednika Erfana Soltanija bez suđenja, tvrde organizacije za ljudska prava.
>> Opširnije
Digitalna blokada koja većini Iranaca onemogućuje kontakt s vanjskim svijetom i međusobnu komunikaciju premašila je 108 sati, objavio je internetski nadzorni servis NetBlocks.
Blokada je uvedena nakon što su se na društvenim mrežama pojavile snimke s prosvjeda, kao i svjedočanstva Iranaca s terena koja su prenijeli strani novinari. Prema podacima organizacije za ljudska prava Witness, više od 90 milijuna ljudi ostalo je bez pristupa internetu otkako su u Iranu započeli prosvjedi.
BBC Perzija uspio je stupiti u kontakt s pojedinim osobama koje su privremeno dobile pristup internetu putem sustava Starlink – koji funkcionira poput mobilne bazne stanice u svemiru – kao i drugim metodama.
Sugovornici su naveli da je slanje tekstualnih poruka unutar Irana iznimno otežano te da su neki od njih primili poruke isključivo s pozivima na prorežimske skupove ili upozorenjima da se ne uključe u antivladine prosvjede.
Donald Trump sinoć je najavio nove carine iranskim trgovinskim partnerima, očito kao odgovor na rastući broj poginulih tijekom prosvjeda.
Američki predsjednik napisao je u objavi na Truth Socialu da će svaka zemlja „koja posluje s Islamskom Republikom Iran“ platiti carinu od 25% „s trenutnim učinkom“. Napomenuo je da će se carina odnositi na „sve poslove“ sa SAD-om.
Brazil, Kina, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Rusija su među gospodarstvima koja posluju s Teheranom.
Indija je također među važnim trgovinskim partnerima Irana. New Delhi se već suočava s 50% carina od strane SAD-a.
Izraelska vojska poručila je da je „spremna za obranu“ u kontekstu razvoja događaja u Iranu, ali ističe da su prosvjedi „unutarnja stvar“. Ova poruka dolazi nakon što je Iran zaprijetio protuudarom na Izrael ako Izrael ili SAD napadnu zemlju usred prosvjeda.
Izrael i Iran prošlog su ljeta vodili 12-dnevni rat, tijekom kojeg je Izrael napao teheransku nuklearnu infrastrukturu, a poginulo je gotovo 1200 Iranaca i 30 Izraelaca.
U objavi na društvenim mrežama glasnogovornik izraelskih obrambenih snaga (IDF), brigadni general Effie Defrin, naveo je: „IDF je spreman za obranu i u stanju pripravnosti za iznenadne scenarije ako bude potrebno. Prosvjedi u Iranu su unutarnja stvar. Nastavljamo provoditi kontinuirane procjene situacije i obavijestit ćemo o svim promjenama ako i kada do njih dođe.“
Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u SAD-u opisao je nedavno najavljene carine Donalda Trumpa na iranske trgovinske partnere kao „neselektivne“. Liu Pengyu kaže da je stav Pekinga jasan i da će poduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi se zaštitio od Trumpovih novih nameta.
„Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prisila i pritisak ne mogu riješiti probleme. Protekcionizam šteti interesima svih strana. Kina se čvrsto protivi svim nezakonitim jednostranim sankcijama i dugotrajnoj jurisdikciji te će poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoja legitimna prava i interese“, najavio je Liu.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je kako vjeruje da se iranski režim, koji se suočava s problemima, nalazi u svojim „posljednjim danima i tjednima“. To je izjavio tijekom posjeta Indiji.
Govoreći danas, također je ponovio pozive iranskim vlastima da prekinu nasilje nad prosvjednicima, rekavši: „Ako se režim može održati na vlasti samo silom, onda je zapravo na kraju. Vjerujem da sada svjedočimo posljednjim danima i tjednima ovog režima. U svakom slučaju, on nema legitimitet kroz izbore u stanovništvu. Stanovništvo se sada diže protiv ovog režima.“
Merz dodaje da se nada da postoji šansa da se „ovaj sukob završi mirnim putem“.
Američko veleposlanstvo za Iran upozorilo je američke građane da odmah napuste zemlju jer nemiri i dalje eskaliraju diljem zemlje.
>> Opširnije
Rođak 17-godišnjeg Amira, ubijenog na prosvjedima u Iranu, opisuje brutalnost režima. Vlasti pokušavaju zataškati stotine ubojstava, lažiraju uzroke smrti i blokiraju sve komunikacije.
>> Opširnije
Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, iznio je plan za svrgavanje režima ajatolaha. Plan se oslanja na narodni ustanak, prebjege iz vojske i podršku Zapada za uspostavu sekularne demokracije.
>> Opširnije
Procjenjuje se da se u objektu nalazi oko 250 tijela.
>> Opširnije
Ovdje smo jučer pratili razvoj događaja.
>> Opširnije
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.