IZBOR Irana u visoko tijelo Ujedinjenih naroda za ženska prava dogodio se krajem prošlog mjeseca gotovo u tajnosti. Veliki svjetski mediji nisu o tome izvijestili. Umjesto toga, izbor je otkrila i objavila nevladina organizacija UN Watch, čije je sjedište u Ženevi, ali koja je snažno povezana s Izraelom i posvećena kritici UN-a i ukazivanju na njegovu navodnu pristranost na štetu Izraela, a u korist njegovih neprijatelja, poput Irana.

Naime, UN-ovo Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC) izabralo je tajnim glasanjem Iran na četverogodišnji mandat u UN-ovu komisiju za status žena 20. travnja. Mandat Iranu počinje iduće godine. Ova komisija je, inače, glavno UN-ovo međuvladino tijelo posvećeno “promicanju rodne jednakosti i osnaživanju žena”.

Iran je, piše portal američke državne televizije za međunarodnu publiku Voice of America (VOA), bio jedna od pet azijskih država koje je nominirala Azijska grupa ECOSOC-a, uz Kinu, Japan, Libanon i Pakistan. Svih pet je na kraju izabrano u komisiju većinskim glasanjem, iako je Iran dobio najmanji broj glasova od svih kandidata.

A iako je glasanje bilo tajno, UN Watch je utvrdio da su najmanje četiri od 15 europskih i zapadnih zemalja članica ECOSOC-a glasale za Iran. Neke od tih članica su: Australija, Austrija, Kanada, Finska, Francuska, Latvija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švicarska, Velika Britanija i SAD.

UN Watch prvi otkrio da je Iran izabran u UN-ovo tijelo

UN Watch, koji je prvi objavio vijest o izboru Irana idući dan, odmah je pozvao američku veleposlanicu Lindu Thomas-Greenfield i članice Europske unije da osude ovaj potez.

Izostanak reakcije SAD-a na ovaj, po mnogima skandalozni, izbor Irana oštro je osudio i odvjetnik za međunarodno pravo i aktivist za ljudska prava te direktor udruge United Nations Watch.

“Šokiran sam što je SAD promijenio svoj stav. SAD se mobilizirao 2010. da pronađe kandidata koji bi pobijedio Iran pri izboru u UN Žene (entitet Ujedinjenih naroda za rodnu jednakost i osnaživanje žena). SAD je 2014. osudio pobjedu Irana u izboru za UN-ovu Komisiju o statusu žena (CSW) kao ‘sramotu’. Sada niste ni pokušali pobijediti Iran – i nevjerojatno, odbili ste osuditi njegovu pobjedu”, poručio je Neuer.

SAD odbio izravno osuditi izbor Irana

“U izjavi za VOA-u i na press-brifingu Bidenova administracija upadljivo je odbila jednostavno i izravno osuditi izbor Irana u UN-ovu Komisiju za status žena. Umjesto toga, sve je sramotno dvosmisleno i neizravno”, dodaje Neuer.

Glasnogovornik američkog State Departmenta je, naime, odgovorio na upit VOA-e a da nije ni spomenuo Iran: “Kandidature zemalja koje se upuštaju u mučenje, zlostavljanje i kršenje ljudskih prava i prava na pošteno suđenje bile su zabrinjavajući element ovog izbora. Zbog toga je SAD pozvao Komisiju o statusu žena da podrži kandidate u sustavu UN-a koji žele pozitivno doprinijeti radu i misiji i osnažiti utemeljiteljske vrijednosti UN-ovog sustava, uključujući ljudska prava. Pozivamo sve regionalne grupe da nominiraju kandidate sa snažnom reputacijom ljudskih prava u ova UN-ova tijela.”

“Dakle: nema osude izbora Irana. Nema spomena riječi Iran. Nema spomena da SAD nije uspio regrutirati kandidata koji bi pobijedio Iran”, zaključio je Neuer.

Podsjetimo, ovo je svojevrsna repriza skandala koji je izbio 2017. kad je Saudijska Arabija izabrana sličnim tajnim glasanjem u istu UN-ovu komisiju za status žena. Belgija je tada priznala da je glasala za Saudijsku Arabiju, a njen tadašnji premijer Charles Michel izjavio je tada da “žali” zbog tog glasa.

Saudjska Arebija je 2016. izabrana i u Vijeće za ljudska prava UN-a, no prošle godine nije uspjela izboriti novi mandat u tom vijeću. Umjesto nje, u vijeće je izabrana još jedna zemlja s alarmantnim stanjem ljudskih prava, koju se među ostalim optužuje i za genocid nad svojom muslimanskom manjinom – Kina.

Dugi popis brutalnih kršenja ženskih i ljudskih prava u Iranu

Neovisno o mlakoj i neodređenoj reakciji SAD-a, izbor Irana u tijelo UN-a za ženska prava je “nadrealan”, kako ga je opisala istaknuta iranska aktivistkinja za ženska prava u egzilu i suradnica VOA-e Masih Alinedžad.

“Ovo je nadrealno. Režim koji tretira žene kao građane drugog reda, zatvara ih zbog kršenja obaveze nošenja hidžaba, zabranjuje im da pjevaju, zabranjuje im odlazak na stadione i putovanje u inozemstvo bez dopuštenja njihovih supruga, izabran je u najviše UN-ovo tijelo za ženska prava”, napisala je Alinedžad u odgovoru na Neuerovu objavu na Twitteru.

“Farsa s tragičnim posljedicama za feminističke aktivistkinje u Iranu”

“Smatramo izbor ekstremno mizoginog režima Irana uvredom svim iranskim ženama, glavnim žrtvama ovog režima u protekla četiri desetljeća. Pozivamo sve vlade, institucije i udruženja da osude ovu odluku”, priopćilo je i Udruženje iranskih žena u Francuskoj, zajedno sa srodnim udruženjima u Italiji i Švedskoj.

A Roja Hakakian, suosnivačica Iranskog dokumentacijskog centra za ljudska prava, nazvala je u kolumni za Washington Post ovaj izbor “farsom s tragičnim posljedicama za feminističke aktivistkinje u Iranu”.

Hakakian dodaje da će UN-ova komisija tako od iduće godine u svojim redovima imati zemlju u kojoj se svjedočenje žene vrednuje kao pola svjedočenja muškarca na sudu i u kojoj je “novčana kompenzacija koja se dodjeljuje obitelji ženske žrtve nakon njene smrti upola manja od one koja se dodjeljuje obitelji muške žrtve”, prema izvještaju renomirane organizacije Freedom House o slobodi u svijetu 2021.

Freedom House: Žene nemaju jednak tretman pred zakonom u Iranu

Žene u Iranu nemaju jednaki tretman pred zakonom i suočavaju se s raširenom diskriminacijom u praksi, zaključuje Freedom House, koji je u svom izvještaju dodijelio Iranu poraznih 16 od mogućih 100 bodova u rangiranju političkih i građanskih sloboda, što ga smješta čvrsto u kategoriju neslobodnih zemalja,

“Hrabre žene koje su ustale protiv ovih diskriminatornih zakona i koje su nakon toga uhićivane i zatvarane ne mogu zaključiti ništa drugo nego da ih je međunarodna zajednica napustila”, zaključila je Hakakian.

Podsjetimo stoga samo na neke primjere brutalnog kršenja ženskih, ali i ljudskih prava općenito u Iranu posljednjih godina.

U velikim prosvjedima diljem zemlje krajem 2019. i početkom 2020., potaknutim ukidanjem subvencija za gorivo, islamistički režim, na čelu s vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, krvavo se obračunao s prosvjednicima koji su pozivali na pad režima. Prema službenim podacima ministarstva unutarnjih poslova Irana, ubijeno je između 200 i 225 ljudi, dok je, prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava Amnesty International, broj ubijenih prosvjednika viši od 300.

>>UZNEMIRUJUĆE Iranski režim pobio prosvjednike, objavljene snimke

Iranke koje su prkosno skidale hidžabe pozatvarane

No Reuters je u prosincu 2019. prenio informaciju koju je dobio od troje neimenovanih dužnosnika iranskog ministarstvam prema kojima je stvarni broj ubijenih oko 1500, uključujući oko 400 žena. Brojne potresne snimke s terena potvrđuju tvrdnje aktivista: da su iranska policija, vojska i paravojne snage otvorili vatru na nenaoružane prosvjednike te ubili velik broj njih.

>>BAKA HRABROST Iranska starica koja jedva hoda prkosi vjerskom režimu, pogledajte snimku

Prije ovog velikog vala prosvjeda Alinedžad je 2018. pokrenula prosvjednu akciju nazvanu Bijela srijeda, u sklopu koje su hrabre djevojke i žene demonstrativno skidale svoje hidžabe i mahale njima kao zastavom na javnim mjestima. Jedna od njih, Vida Movahed, postala je simbol prosvjeda nakon što je njena snimka s bijelom maramom obišla svijet, nakon čega je ona nestala, da bi se naknadno saznalo da je uhićena i pritvorena. Puštena je na slobodu nakon mjesec dana, a osim nje je uhićeno još najmanje 28 prosvjednica.

>>Konačno otkriveno tko je Iranka čija je fotografija obišla cijeli svijet

Ćudoredna policija kontrolira nose li Iranke hidžabe, kazna do 2 mjeseca zatvora, ali često i teža

Kako je za AFP tada objasnila međunarodno renomirana iranska odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh, iako je zakonski predviđena kazna za skidanje hidžaba od globe do 2 mjeseca zatvora, iranska “moralna policija” često ide mnogo dalje od toga u kažnjavanju “nemoralnih” žena. “Prije nego što im uopće sude pravne institucije, žene se vodi u postaju ‘ćudoredne policije’ zvane Gašt-e-Eršad, gdje mogu biti pretučene. Je li slučaj za njih otvoren, nije bitno. Ilegalna kazna koju moraju podnijeti uvijek je bila mnogo teža od one predviđene zakonom.”

Unatoč tome, prosvjedne akcije hrabrih Iranki nastavile su se i 2019. na Međunarodni dan žena. Alinedžad je tada objavila snimku dviju žena koje su u sklopu Bijelih srijeda uhićene. “Njihov zločin? Nenošenje hidžaba. Dok se cijeli svijet sprema slaviti Međunarodni dan žena sutra, ovako ga neke žene u Iranu slave”, napisala je.

Istaknuta odvjetnica za ljudska prava osuđena na 38 godina i 148 udaraca bičem

Još jedan slučaj zorno ilustrira kako se islamistički režim odnosi prema aktivistkinjama za ženska prava koje se drznu usprotiviti duboko patrijarhalnim i teokratskim zakonima u toj zemlji. Već spomenuta odvjetnica za ljudska prava iz Irana Nasrin Sotoudeh osuđena je u ožujku na drakonsku kaznu od 38 godina zatvora i 148 udaraca bičem, kako je tada potvrdio njen suprug Reza Kandan.

Ona je uhićena i zatvorena još u lipnju 2018. pod optužnicom za špijunažu, širenje propagande i vrijeđanje iranskog vrhovnog vođe, kako je otkrio njen odvjetnik. Sud je, kako tvrdi njen suprug, ipak odlučio da će odslužiti “samo” 10 godina zatvora.

Državni izvori su tada pak izvijestili da je odvjetnica dobila puno manju kaznu – pet godina za okupljanje protiv nacionalne sigurnosti i dvije godine za vrijeđanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, izjavio je sudac na revolucionarnom sudu u Teheranu Mohamad Mokiseh. Bilo kako bilo, Sotoudeh je i dan danas u zatvoru.

A taj režim sada, ponovimo, ima mjesto u najvišem UN-ovom tijelu za žena prava.