“WE NEED YOU” – “Trebate nam”, tako njemački ministar gospodarstva Robert Habeck vrbuje kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva u snimci na engleskom na internetskoj stranici njemačke vlade “Make it in Germany”. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser naglašava kako je Njemačka raznolika useljenička zemlja, a vlada želi “nov početak u migracijskoj politici”.

Ljudi koji su došli u Njemačku “učinili su mnogo kako bi naše gospodarstvo postalo jako kao što je danas”, kaže njemački kancelar Olaf Scholz u svojoj najnovijoj videoporuci. Kao i Faeser, on promovira pojednostavljenje Zakona o državljanstvu, piše Deutsche Welle.

Njemačkoj nedostaje sve više stručnjaka i radnika: u tehnologiji i trgovini, gastronomiji, logistici, obrazovanju i njezi. Kada pripadnici generacije baby boomera (osobe rođene tijekom dva desetljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata) uskoro odu u mirovinu, problem će se pogoršati. “Za mnoge kompanije potraga za kvalificiranim radnicima je već egzistencijalno pitanje”, upozorio je savezni ministar rada Hubertus Heil, posebno kada se uzme u obzir procese digitalizacije i zaštite klime.

Prilika za useljenike i za Njemačku

Njemačka socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada već je u koalicijskom sporazumu najavila da će dalje razvijati zakon o useljavanju. On bi trebao postati otvoreniji i jednostavniji.

Vlada je razvila tri paketa izmjena koje se odnose na migracije: o zakonodavstvu, o azilu i mogućnostima za one koji imaju tzv. Duldung (trpljeni status kod osoba koje nemaju boravišni status, ali su zaštićene od protjerivanja), o useljavanju kvalificiranih radnika i stjecanju njemačkog državljanstva. Mnogo se govori o šansama za useljenike, ali i za Njemačku.

O prvom paketu za migraciju već je razgovarano u Bundestagu i uskoro bi trebala biti donesena odluka.

Mogućnost boravka za osobe s Duldungom

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo oko 240.000 ljudi s tzv. Duldungom, trpljenim statusom: njihov zahtjev za azil je odbijen, ali je njihova deportacija privremeno obustavljena – na primjer zbog rizika u matičnoj zemlji, teške bolesti ili nedostatka putnih dokumenata. Usprkos tome što im je trpljeni status produžavan godinama te su (neki) dobro integrirani, rade i njihova djeca idu u školu, oni preko noći mogu biti deportirani.

Ova njemačka vlada to želi promijeniti: svatko tko živi u Njemačkoj najmanje pet godina, od 1. listopada 2022. bi trebao dobiti novo pravo boravka na godinu i pol. Danas oko 136.000 osoba na to ima pravo. Oni koji nisu počinili kaznena djela, mogu stvoriti uvjete za pravo na trajni boravak tijekom ovog probnog roka.

Ministrica unutarnjih poslova Faeser to ovako objašnjava: “To znači, prije svega, da sami zarađuju za život, da govore njemački i da mogu nedvosmisleno dokazati svoj identitet.” Ako su ispunjeni svi uvjeti, oni dobivaju trajno pravo na ostanak u Njemačkoj. To bi dalo sigurnost pogođenima i poslodavcima. A odahnuli bi i nadležni.

Deportacije

Vraćanje onih koji ne mogu ostati treba sprovoditi dosljednije nego do sada, smatraju u saveznom ministarstvu unutarnjih poslova. Ovo posebno važi za kriminalce. Novi zakon bi trebao olakšati deportaciju i pritvor do deportacije.

Stručna radna snaga

Drugi paket za migraciju se posebno odnosi na imigraciju kvalificiranih radnika. Pet ministarstava dogovorilo je ključne točke.

“Njemačkoj su hitno potrebni kvalificirani radnici u svim sektorima. Zato se moraju iskoristiti svi potencijali u zemlji i inozemstvu” – prve su rečenice u dokumentu o ključnim točkama o useljavanju kvalificiranih radnika koji je DW dobio na uvid. Savezna agencija za zapošljavanje pretpostavlja da je Njemačkoj svake godine potreban priliv od 400.000 radnika iz inozemstva. Do sada su mnogi u Njemačku dolazili iz drugih zemalja EU, ali i u tim zemljama se već dugo osjećaju demografske promjene.

Od 2020. postoji zakon o useljavanju za kvalificirane radnike, ali useljavanje iz zemalja koje nisu članice EU u Njemačku je ograničeno – i smanjeno je tijekom pandemije koronavirusa: 2019. oko 39.000 osoba iz zemalja koje nisu članice EU je došlo u Njemačku radi zaposlenja, što je samo 0.1 posto ukupne domaće radne snage. U 2020. ih je bilo samo 29.000.

Kritičari i poduzetnici se žale na birokratske prepreke, vlasti koje rade presporo i nedostatak digitalizacije. Povrh svega, izdavanje viza u konzularnim predstavništvima ide sporo. Vlada i tu želi promijeniti neka pravila.

Plava karta EU za fakultetski obrazovane i zanatlije

U Njemačkoj je prije deset godina uvedena tzv. plava karta koja je vrijedila za cijelu EU za visokokvalificirane stručnjake – analogna zelenoj karti u SAD-u. Visokoobrazovani mogu ući u zemlju radi zaposlenja bez prioritetne provjere treba li to radno mjesto prvo ustupiti Nijemcima ili državljanima EU i bez poznavanja jezika. Također moraju ostvariti određene minimalne prihode kako bi isključili obaranje satnica.

Njemačka vladajuća koalicija želi sniziti granice plaća koje su do sada bile znatno iznad 50.000 eura godišnje. Niže su stope samo za određena deficitarna zanimanja u medicini, informatici ili za inženjere – to bi trebalo u budućnosti važiti i za mlade stručnjake.

Prema koalicijskom sporazumu, vladajuće stranke žele proširiti prednosti Plave karte i na zanatlije, odnosno zanimanja bez visoke stručne spreme. A lista deficitarnih zanimanja je sve duža: uslužno osoblje, kuhari, građevinari, energetski tehničari, vozači kamiona, prosvjetno i medicinsko osoblje…

Do useljavanja preko bodova

Nova karta prioriteta s bodovnim sustavom ima za cilj omogućiti potencijalnim migrantima dolazak u Njemačku kako bi potražili posao ili obuku. “Kriteriji za izbor mogu uključivati kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starosnu dob”, navodi se u vladinom prijedlogu.

Istraživač tržišta rada Holger Bonin kritički gleda na ove planove. “Bodovna lista stvara nove prepreke”, rekao je za DW direktor istraživanja u Institutu za budućnost rada (IZA): “Prije nego što netko može sklopiti ugovor o radu, mora pružiti dokaze koje ne mora pružati u drugim zemljama.” Njegov alternativni prijedlog: “Ljudi smiju doći, potražiti zaposlenje i ako dobiju ugovor o radu, onda provjeravamo jesu li ispunjeni uvjeti.”

Reklama za studente i pripravnike

Vlada bi htjela da više ljudi iz inozemstva dolazi u Njemačku na studije ili obuku, a zatim da ostaju i zaposle se. Studentima bi trebalo olakšati i mogućnost da rade usporedno sa studiranjem.

Učenicima iz zemalja koje nisu članice EU s dovoljnim znanjem njemačkog bi trebalo omogućiti obavljanje kratke prakse do šest tjedana a da to prije ne mora odobriti Savezna agencija za zapošljavanje, kao što je trenutna praksa.

Pravila za zapadni Balkan

Regulativa za zapadni Balkan dozvoljava državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Republike Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije da rade u Njemačkoj ako imaju ponudu za posao od njemačkog poslodavca. Prije davanja odobrenja postoji prioritetna provjera kako bi se utvrdilo jesu li na raspolaganju i radnici iz Njemačke ili EU.

Uredba je ograničena do kraja 2023. godine. Ubuduće bi trebala važiti na neodređeno vrijeme.

Useljavanje s radnim iskustvom

Vlada planira dozvoliti useljavanje za različite profesije bez njemačkog priznavanja njihovih kvalifikacija. Preduvjet bi bio najmanje dvije godine radnog iskustva i diploma koja je državno priznata u odgovarajućoj zemlji porijekla. Tada bi na poslodavcu bilo da provjeri znanje njemačkog jezika. Međutim, ovo se ne odnosi na regulirane profesije, kao što su medicinski i njegovateljski sektor.

Državljanstvo

U trećem paketu reforme useljeničkog sustava trebao bi biti reformiran zakon o državljanstvu.

“Svakome tko ovdje stalno živi i radi treba omogućiti da glasa i bude biran, treba biti dio naše zemlje, sa svim pravima i obvezama”, rekao je kancelar Olaf Scholz na događaju pod nazivom “Njemačka. Useljenička zemlja. Dijalog za sudjelovanje i poštovanje”.

Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser želi skratiti put do njemačkog državljanstva: naturalizacija bi trebalo biti moguća nakon pet umjesto osam godina provedenih u Njemačkoj. “Svatko tko je posebno dobro integriran, može skratiti ovo razdoblje na tri godine – ljudi koji, naprimjer, odlično govore njemački, postižu dobre rezultate u školi ili na poslu i rade volonterski.”

Osim toga, ljude više ne bi trebalo prisiljavati da se odreknu svog starog državljanstva kako bi postali Nijemci. Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo tolerirano samo u izuzetnim slučajevima.

Kritika oporbe, odobravanje predstavnika gospodarstva

Kritike na račun reformskih planova stigle su iz oporbenih demokršćanskih stranaka CDU i CSU, koje su između ostalog upozorile da će njemačko državljanstvo biti “prodano po povoljnoj cijeni”. Iznenađujuće su i kritike političara unutar vladinog FDP-a, koji je koalicijskim sporazumom odobrio ove planove.

Monika Schnitzer, šefica Savjetodavnog vijeća za procjenu ukupnog ekonomskog razvoja Njemačke, mnogo pozitivnije gleda na olakšavanje puta do njemačkog državljanstva. Ona je u intervjuu za medijsku grupu Funke rekla: “S obzirom na demografske promjene i sve veći nedostatak kvalificiranih radnika, ovo u svakom slučaju treba pozdraviti.”