Hormuz je ogroman problem za svijet, ali sad se pojavio još jedan

Ovi se događaji odvijaju u kontekstu uzajamnih napada SAD-a i Irana, dok sporazum o razvoju saudijskog nuklearnog programa stvara bojazan od nove utrke u naoružanju. Za dijelove regije, 2026. godina se već sada pokazuje kao jedna od nasilnijih u posljednje vrijeme.

Američko Središnje zapovjedništvo (Centcom) već 13 noći zaredom izvodi zračne udare na iranske ciljeve. „Napali smo iranske vojne zapovjedne centre, skladišta dronova, komunikacijske mreže, obalne nadzorne postaje i pomorske kapacitete. Cilj je dodatno smanjiti prijetnju koju Iran predstavlja civilnim pomorcima i trgovačkim brodovima u Hormuškom tjesnacu“, stoji u priopćenju objavljenom u četvrtak.

Od oaza stabilnosti do silovitih udara

Arapske države Zaljeva, koje se inače smatraju oazama stabilnosti, niskog kriminala i minimalnih poreza, sada se suočavaju s napadima iz Irana. U sukob su se uključili i jemenski Hutisti, koje podržava Teheran, nakon što je propalo primirje iz 2022. sa susjednom Saudijskom Arabijom.

Ovog tjedna projektilima su pogođena dva saudijska broda u Crvenom moru. Hutisti tvrde da su još deset brodova prisilili na povratak, a izdali su im upozorenje da izbjegavaju saudijske luke. Time je otežana plovidba kroz strateški tjesnac Bab el-Mandeb, koji povezuje južni dio Crvenog mora s Indijskim oceanom. Poremećaji u opskrbi energentima i gnojivima zbog iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca sada su dobili novu dimenziju, a dvostruka blokada ključne pomorske trgovine uskoro bi se mogla odraziti na svjetsko gospodarstvo.

Saudijska Arabija nastoji se distancirati od sukoba Irana i SAD-a. Uglavnom je bila pošteđena iranskih napada dronovima i balističkim projektilima koji su ovog mjeseca pogodili Bahrein, Kuvajt i Jordan. Zbog zatvorenog Hormuškog tjesnaca, Saudijci su probleme s izvozom nafte djelomično rješavali slanjem milijuna barela dnevno cjevovodom Istok-Zapad, koji se proteže od naftnih polja na istoku do izvoznog terminala Yanbu’ Al-Bahr na Crvenom moru.

S tog su terminala naftu slali tankerima prema jugu, pokraj Jemena i tjesnaca Bab el-Mandeb, sve do otvorenog Indijskog oceana. Ta ruta više nije sigurna jer Hutisti prijete brodovima koji plove uz njihovu obalu.

Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će se „pobrinuti za Hutiste“, no raniji pokušaji nisu dali rezultata.

Tko su Hutisti?

Hutisti su šijitska plemenska skupina sa sjevera Jemena, okupljena oko grada Saade. Iskoristili su nemire tijekom prosvjeda Arapskog proljeća 2014., krenuli na jug i zauzeli glavni grad Sanu. Od tada kontroliraju većinu naseljenih dijelova Jemena, uključujući stratešku luku Hodeidah.

Saudijska Arabija je 2015. započela rat protiv njih kako bi podržala svrgnutu jemensku vladu i spriječila stvaranje milicije pod iranskim utjecajem na svojoj južnoj granici. Rijad je očekivao da će nadmoćno zrakoplovstvo, opremljeno zapadnim oružjem, brzo prisiliti Hutiste na pregovore. Unatoč velikim civilnim žrtvama tijekom višegodišnjih zračnih napada, Hutisti nikada nisu kapitulirali i danas čvrsto drže vlast.

Prethodni napadi

Od 2023. do 2025. Hutisti su napadali brodove u Crvenom moru za koje su tvrdili da su povezani s Izraelom, a kao razlog su navodili podršku Palestincima u Gazi. Također su ispaljivali projektile na američke i britanske ratne brodove. Jemenske planine uz Crveno more, slično kao i iranska obala oko Hormuškog tjesnaca, pune su skrovišta za oružje koje se može brzo aktivirati za napade na brodove. Ta je kampanja uzrokovala preusmjeravanje brodskog prometa i rast troškova prijevoza, što je potaknulo vojnu intervenciju SAD-a i Britanije. Sada postoji bojazan da bi se scenarij mogao ponoviti.

U široj regiji, situacija je složena. Irak i Sirija, zemlje koje su godinama bile u građanskom ratu, sada su relativno stabilne. Rat u Gazi tehnički je pod primirjem, ali Palestinci i dalje ginu u zračnim napadima, dok se na okupiranoj Zapadnoj obali šire izraelska naselja, koja su prema međunarodnom pravu ilegalna. Pregovori Izraela i libanonskog Hezbollaha su u tijeku, pa je sukob na tom području na čekanju.

Gospodarske i vojne posljedice

Analitičari su trenutno najviše usmjereni na Zaljev i Arapski poluotok. Trumpova administracija je u sukobu s Iranom iz kojeg ne pronalazi izlaz. Svakodnevni američki zračni udari ne uspijevaju prisiliti Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) da prepusti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.

Nakon svakog američkog udara, IRGC uzvraća napadima na susjedne arapske države u kojima se nalaze američke baze i time pokušava stvoriti razdor između njih i Washingtona. S ekonomskog stajališta, svaki dan u kojem ključni proizvodi iz Zaljeva ne mogu proći kroz Hormuški tjesnac stvara pritisak na globalne opskrbne lance i cijene. Ako i tjesnac Bab el-Mandeb ostane zatvoren, utjecaj na svjetsko gospodarstvo bit će još veći.

Vojne napetosti dodatno je pojačao dogovor, objavljen u srijedu, koji američkim tvrtkama omogućuje da pomognu Saudijskoj Arabiji u razvoju civilnog nuklearnog programa. Iako nema naznaka da Rijad planira razvijati nuklearno oružje, postoji strah da bi to moglo potaknuti utrku u naoružanju, jer i Turska i Egipat jačaju svoje nuklearne programe u potrazi za sigurnosnim jamstvima.

Bliski istok je u novijoj povijesti iskusio brojne valove nasilja. Ipak, niz je zabrinjavajućih faktora koji upućuju na to da bi regiju, bez trajnog i sveobuhvatnog sporazuma SAD-a i Irana, moglo čekati dugo razdoblje nestabilnosti.