Počela je najezda komaraca, Slavonija ih je krcata. Tko i što ih najviše privlači?

ŠIROM Hrvatske, osobito u Slavoniji, ljudi se posljednjih dana žale na velike najezde komaraca.

Brojni Slavonci na društvenim mrežama pišu da im je navečer gotovo nemoguće raditi ili sjediti na otvorenom, na terasama ili u vrtovima.

Uvjeti su postali optimalni za komarce

Nakon nedavnih obilnih kiša koje su napunile rijeke, jezera, kanale, rukavce, bare, lokve i druge spremnike vode u kojima se komarci razmnožavaju, to nikoga ne bi trebalo čuditi.

Biologinja Nataša Janev Holcer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže da uz obilje vode komarcima posljednjih dana pogoduju i sve više temperature. „Dovoljno je da temperatura tijekom nekoliko noći ne pada ispod 15℃ da komarci krenu s polaganjem jajašaca“, ističe.

U Hrvatskoj ima 50-ak vrsta komaraca

U Hrvatskoj ima mnogo vrsta komaraca od kojih su većina molestanti, odnosno napasnici, koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom boravka na otvorenom. Međutim, ne bodu sve vrste, a manjina ih može prenositi opasne bolesti.

Janev Holcer kaže da su u Hrvatskoj stručnjaci do sada identificirali 52 vrste komaraca.

„Bolesti uglavnom prenose komarci roda Aedes, Culex i Anopheles. Aedes albopictus i Aedes japonicus su invazivne vrste. Aedes albopictus, poznatiji kao tigrasti komarac, ima veći potencijal za širenje bolesti, a Aedes japonicus manji. Nažalost, tigrasti komarac danas je rasprostranjen na području cijele Hrvatske.

To smo utvrdili provedbom monitoringa invazivnih vrsta komaraca koji je započet 2016. Tigrasti komarac jasan je primjer koji pokazuje kako se iz primorskih područja, zahvaljujući porastu temperatura, invazivne vrste mogu proširiti po cijeloj Hrvatskoj“, tumači naša biologinja.

U Osijeku ima najviše poplavnih komaraca

U Hrvatskoj su najviše ugrožena naselja u istočnoj Slavoniji poput Osijeka i Vukovara koja se nalaze uz vodotoke i močvarna područja. Na području Osijeka postoji sedam vrsta komaraca. Najviše ima tzv. poplavnih komaraca koji u grad dolaze s poplavnih područja. Za razliku od Culexa i drugih manjih komaraca koji uglavnom lete na udaljenosti od nekoliko stotina metara, oni mogu prijeći velike udaljenosti do 70-ak kilometara.

Udio poplavnih komaraca u Osijeku je preko 70%, a kućnih oko 5%.

134 komarca u 15 minuta

Tijekom sezona komaraca stručnjaci različitim klopkama hvataju komarce kako bi provjerili koje su vrste prisutne i u kojim brojevima.

Za velike najezde tijekom monitoringa provedenog 16. 6. 2019., metodom čovjek-aspirator stručnjaci su utvrdili da je najveći broj komaraca koji su sletjeli u klopku u 15 minuta bio 134, a najmanji 6. To znači da na lokacijama na kojima ima najviše komaraca, osobito uz rijeku Dravu u blizini Kopačkog rita, na čovjeka u 15 minuta mogu sletjeti čak 134 komarca.

Sezona je tek počela

Za očekivati je da bi komaraca ove godine moglo biti slično puno ili čak više nego 2019. kada je proljeće također bilo kišno.

No Janev Holcer kaže da je to za sada još prerano predviđati.

„Pred nama je još par mjeseci u kojima će biti komaraca. U svakom slučaju već sada ima tigrastih komaraca“, kaže Janev Holcer.

Koga komarci rado bodu?

 

 

Komarce privlače različite stvari i tvari kao što su tamne boje odjeće, miris znoja, CO2, amonijak, mliječna kiselina i toplina tijela.

Tamna boja komarcima nalikuje na sjenovita područja u kojima obitavaju. CO2 i vodena para privlače komarce jer ih izdisanjem i kroz kožu izbacuju njihovi domaćini. Miris znoja među ostalim ovisi o bakterijskom sastavu mikroflore na koži. Studije su pokazale da ljudi s raznovrsnijom bakterijskom populacijom manje privlače komarce.

Istraživanja su pokazala da ispijanje svih alkoholnih pića, a osobito piva, privlači komarce. Tajna te privlačnosti vjerojatno je u etanolu i povišenoj tjelesnoj temperaturi.

Prema studiji objavljenoj u Current Biology, komarce privlači ljudski miris koji sadrži visoku razinu karboksilnih kiselina, koje su izlučevine koje štite kožu. Neke od tih karboksilnih kiselina također se nalaze u “smrdljivim” sirevima poput Limburgera, za koji je odavno poznato da privlači komarce. Ljudi prirodno proizvode te kiseline u različitim razinama, ali ih ne mogu osjetiti na svojoj koži.

Veća površina kože također može biti privlačnija jer ispušta više svega onoga što privlači komarce.  Također ih privlače cvjetni parfemi budući da se hrane cvjetnim nektarom. Krv piju samo ženke u vrijeme reprodukcije kada im za stvaranje jajašaca trebaju proteini i željezo.

Od različitih krvnih grupa, najviše ih privlači 0.

Janev Holcer kaže da će komarci, primjerice, češće ubadati trudnice jer je njihova tjelesna temperatura često povišena. „Također će bosti one koji se više znoje ili imaju znoj određenog mirisa. Nadalje, privlače ih ljudi koji vježbaju jer ispuštaju znoj i CO2 koji im govore da je domaćin u blizini. Vrlo je individualno tko će više privlačiti komarce“, kaže Janev Holcer.

Koje bolesti prenose koji komarci?

Razne vrste komaraca imaju različite potencijale za prijenos različitih vrsta bolesti.

Culex pipiens, poznatiji kao domaći komarac, potencijalni je vektor, odnosno prijenosnik virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa u Europi. On također može prenositi nekoliko drugih arbovirusa, kao i filarijske crve, primjerice, dirofilariasis kod pasa te plazmodije koji uzrokuju ptičju malariju. Iz javnozdravstvene perspektive on je osobito važan jer je, prema smjernicama Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), jedan od glavnih prijenosnika virusa Zapadnog Nila na ljude.

Aedes albopictus je vektor Chikungunye, denge i dirofilariasisa.

Najčešće vrste poplavnih komaraca u Hrvatskoj su Aedes vexans, Ochlerotatus sticticus i Aedes cinereus. Poplavni komarci mogu prenositi različite bolesti poput miksomatoze, dirofilarioze i groznice Zapadnog Nila, no najčešće su samo molestanti, odnosno napasnici.

Janev Holcer kaže da je za poplavne komarce karakteristično da im se razvoj ne odvija na površini vode, nego na vlažnim kopnenim poplavnim staništima.

„Kako se velika poplavna područja uglavnom nalaze daleko izvan naselja, oni su razvili iznimne letačke sposobnosti. Sreća u nesreći je da je njihov životni vijek relativno kratak, od dva do tri tjedna. Naravno, oni neće svi izletjeti u jednom danu. Njihov najveći pritisak bude tijekom proljeća i ljeta u vrijeme poplava“, tumači Janev Holcer.

Aedes aegypti, kojeg još nema u Hrvatskoj, vektor je nekoliko virusa, uključujući virus žute groznice, denge, Chikungunye i Zike.

U Europi, malariju prenose Anopheles maculipennis, Anopheles m. atroparvus i Anopheles m. Melanoon. Malarija je u Hrvatskoj uspješno iskorijenjena, ali pojedinačni slučajevi bolesti javljaju se kod osoba koje su boravile u tropskim i suptropskim krajevima i tamo se zarazile.

Za Hrvatsku je najveća prijetnja virus Zapadnog Nila

Kada je riječ o zarazama koje prenose komarci, u Hrvatskoj najveću prijetnju predstavlja bolest Zapadnog Nila, od čijih je posljedica u 66. godini života umrla hrvatska glumica Mira Furlan.

Primarni domaćini virusa Zapadnog Nila su ptice, ali ubodom zaraženog komarca prenosi se i na ljude, kopitare i druge sisavce. Najvažniji prijenosnik je komarac roda Culex, no u nekim okolnostima mogu ga prenijeti i druge vrste.

Prema podacima HZJZ-a od prije dvije godine, bolest je laboratorijski potvrđena kod ukupno 50 osoba. U susjednoj Srbiji infekcija virusom Zapadnog Nila prvi je put registrirana 2012. Od tada pa do 2021. zabilježeno je ukupno 1050 slučajeva, a postoji sumnja da je 101 zaražena osoba umrla.

Janev Holcer kaže da se na kongresima stručnjaka koji se bave komarcima često postavlja pitanje zašto je u Hrvatskoj manje oboljelih i umrlih od Zapadnog Nila nego u Srbiji.

„Rijeke koje nas razdvajaju nisu ozbiljan problem za komarce. Ta razlika u broju zaraza ne znači da mi ne pratimo komarce i bolesti. Naprotiv, u Hrvatskoj imamo puno bolje praćenje. Moguće je da se naši ljudi više paze. Pritom treba istaknuti da će virus Zapadnog Nila uzrokovati smrt uglavnom kod ljudi slabijeg zdravlja, primjerice s kroničnim bolestima, a rijetko kada u zdravoj populaciji“, kaže Janev Holcer.

Sprječavanje ulaska Aedes aegypti

Stručnjaci HZJZ-a, županijskih zavoda za javno zdravstvo i grada Zagreba, provedbom nacionalnog monitoringa posebno nastoje prepoznati i spriječiti dolazak i širenje komarca Aedes aegypti u Hrvatskoj.

Janev Holcer kaže da je to zato što on ima izražen vektorski potencijal.

„Vrsta Aedes aegypti u Europi je mjestimično bila prisutna u zemljama Mediterana u prvoj polovini 20. stoljeća, dok je danas proširena i udomaćena samo na otoku Madeira te u dijelovima južne Rusije i Gruzije, u područjima uz istočnu obalu Crnog mora. No, zbog klimatskih promjena teško je očekivati da se u budućnosti neće proširiti u drugim dijelovima Europe. Aedes aegypti na svjetskoj razini ima najveći javnozdravstveni značaj zbog potencijala za prijenos bolesti kao što su žuta groznica, Zapadni Nil, denga i Zika“, kaže Janev Holcer.

Kada se bolesti šire?

Najbolji način da se zaštitimo od zaraznih bolesti koje šire komarci jest da se zaštitimo od njihovih uboda mrežama, odjećom i repelentima. Da bi se neka bolest mogla širiti komarcima, virus mora postojati u populaciji komaraca ili ljudi. Ako ga nema, komarci ga ne mogu prenijeti.

Janev Holcer kaže da je to slično kao i kod krpelja.

„Uvjeti potrebni za razvoj i reprodukciju komaraca, zajedno s njihovim vektorskim potencijalom te mogućom pojavom patogena mogu imati značajan utjecaj na širenje zaraznih bolesti. No, samo optimalni uvjeti svih parametara omogućuju prijenos i širenje bolesti“, kaže Janev Holcer.

Uzbuna u ambasadi

U rujnu 2009. godine u Hrvatskoj je bila prijavljena sumnja na Ziku.

Janev Holcer kaže da je nalaz serološke pretrage oboljele osobe upućivao na nedavnu infekciju Zika virusom.

„To je značilo da je zaražena osoba mogući izvor infekcije koja se može prenijeti komarcima. Oboljela osoba bila je u Hrvatskoj u posjetu rezidenciji veleposlanika svoje zemlje. Tijekom boravka u Zagrebu sudjelovala je u vrtnoj zabavi u rezidenciji jednog drugog veleposlanika. Budući da nije bilo moguće isključiti da je u vrijeme zabave bila u fazi viremije, postojala je mogućnost zaražavanja prijemčivih komaraca u njezinoj okolini, što je predstavljalo rizik od infekcije za druge ljude.

Stoga smo bez odlaganja proveli mjere protuepidemijske dezinsekcije komaraca adulticidnim tretmanom u krugu od 300-tinjak metara od mjesta na kojem je boravila. Na sreću, nije došlo do širenja bolesti“, kaže Janev Holcer.

Inicijativa Jedno zdravlje zbog brojnih zoonoza

Biologinja HZJZ-a kaže da je prošle godine izabrana u radnu skupinu Svjetske zdravstvene organizacije nazvanu One Health koja promiče interdisciplinarnu suradnju u očuvanju zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša.

„Jedno zdravlje pojam je koji se koristi od 80-ih godina prošlog stoljeća, no na važnosti je dobio u ovom stoljeću kada je čovječanstvo ugrozio niz zoonoza, bolesti zajedničkih ljudima i životinjama, među kojima su covid-19, SARS, MERS, ptičja gripa, groznica Zapadnog Nila itd. Imamo izuzetno dobru suradnju s veterinarima jer komarci bodu i životinje, osobito konje i ptice. Sada se želimo koncentrirati na monitoring prisutnosti virusa u komarcima, krpeljima i paptačima, što zahtijeva dosta financiranja“, kaže Janev Holcer.

Komarci vole vodu!

 

 

Svim komarcima odgovara voda. Poplavni, koji izlaze na proljeće, čekaju kiše da se skupi dovoljno vode da bi izletjeli, dok invazivnim vrstama poput tigrastih, treba vrlo malo vode.

„Primjerice, ja sam našla ličinke tigrastog komarca u malo vode koja se skupila u položenoj lopati. Njima treba od pet do sedam dana da se razviju i izlete. Voda se skuplja i u olucima koji se ne čiste i u tanjurićima pod teglicama za cvijeće i u vazama na groblju. Također se mogu razviti u septičkim jamama. To je osobito bilo izraženo tijekom poplava 2014. u području Gunje i okolnim selima.

Tada smo išli od vrata do vrata i tretirali svaku septičku jamu zasebno kako bismo uništili Aedesa albopictusa. Ljudi također u dvorištima postavljaju bazene za djecu. Nerijetko u njima ne mijenjaju vodu pa kroz tjedan dana imaju vlastita uzgajališta komaraca.

Jedne godine ljudi su se žalili da u Martićevoj ulici u Zagrebu ima puno komaraca. Pokazalo se da su stanari na balkonima imali puno posuda za vodu za teglice s cvijećem u kojima su se oni razvili“, kaže Janev Holcer.

Kampanja „Izlij vodu da ne bodu“

 

 

Budući da su komarci povezani s vodom, HZJZ je u suradnji s Odjelom za biologiju iz Osijeka pokrenuo kampanju s nazivom „Izlij vodu da ne bodu“.

Janev Holcer kaže da ljudi uglavnom reagiraju na komarce tek kada ih vide da lete.

„Međutim, ljude treba stalno podsjećati da je početak komaraca u vodi. Borba protiv njih zapravo počinje u trećem i četvrtom mjesecu, ovisno o klimatskim prilikama. Komarci su tada još uvijek u fazi jajašaca ili ličinaka. Kada već izlete, preostaje još samo nešto što bih nazvala gašenjem požara“, ističe biologinja HZJZ-a.