Cijena dizela u Europi najviša u zadnje 4 godine. „Prijeti nam ogroman poremećaj“
Čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je u srijedu da bi Europa najkasnije u svibnju mogla zabilježiti manjak dizela i mlaznog goriva. „Vidimo (manjak) u Aziji, ali će ga uskoro, mislim, u travnju ili svibnju, osjetiti i Europa“, upozorio je u srijedu čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
„Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti“
U Aziji cijene dizela nakratko su u četvrtak prekoračile 200 dolara po barelu, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka.
Kroz Hormuz prolazi, prema analizi tvrtke Kpler, ukupno 10,3 posto globalne pomorske trgovine dizelom, kao i 19,4 posto ukupne trgovine mlaznim gorivom i 16 posto trgovine benzinom i naftom pomorskim putem, izračunala je tvrtka.
Napadi ukrajinskih dronova na ruske luke i rafinerije ugrozili su pak još jedan izvor opskrbe. Rusija spada među velike izvoznike dizela, ali ga do srpnja smiju stranim kupcima prodavati samo proizvođači.
Šef IEA upozorio je da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će trebati vremena da ih se ponovno stavi u funkciju. „Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti“, zaključuje Birol.
Profesorica s ekonomije: Moramo početi štedjeti, recesiju je gotovo nemoguće izbjeći
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže „zastrašujućim“ informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Europa.
Inflacija raste, recesija sve izvjesnija
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o „vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj“.
Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, što uključuje rad od kuće gdje god je to moguće, poticanje javnog prijevoza pa čak i uvođenje sustava par-nepar za osobne automobile.
Inflacija u eurozoni skočila je u ožujku na najvišu razinu u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva. Europska središnja banka zato se nalazi pred teškom dilemom budući da bi je rast inflacije mogao prisiliti na povećanje kamatnih stopa. U svakom slučaju, posljedice se već prelijevaju kroz cijelo gospodarstvo, od industrije do svakodnevnog života i vjerojatnog poskupljenja hrane.
Ivanov: Rizici recesije visoki i bez zatvaranja dotoka energenata
Prof. dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za Index je kratko prokomentirala situaciju.
„Ekonomski rast europodručja ionako je do sada bio vrlo slab, pa su rizici recesije visoki i bez zatvaranja dotoka energenata, uzimajući u obzir i probleme u izvoznim tokovima, posebno prema SAD-u. Zato je u postojećim okolnostima recesiju gotovo nemoguće izbjeći“, rekla je.
Očekuje manju inflaciju nego 2022.
Govoreći o inflaciji, ističe da bi prelijevanje cijena energenata i gnojiva na cijene hrane te brojnih drugih roba i usluga, osobito od jeseni, moglo dovesti do novog inflacijskog udara. Ipak, dodaje da bi on mogao biti manji nego tijekom energetske krize 2022. godine.
„Manje su mogućnosti za povećanje ekstra profita poduzeća, kao i za rast plaća. Osim toga, cijena plina još uvijek nije zabilježila toliki šok kao 2022.“, navodi.
Upozorava i da će se građani morati prilagoditi novim okolnostima.
„Morat ćemo svi štedjeti energente i sve drugo jer će se ponuda smanjivati, što znači dodatni pritisak na cijene ako se ne smanji potražnja“, kaže.
Stagflacija kao realna opasnost
Dotaknula se i mogućnosti stagflacije, jedne od najnepovoljnijih ekonomskih situacija, u kojoj istodobno rastu cijene, a gospodarski rast usporava ili dolazi do pada gospodarstva. Smatra se da je rješavanje stagflacije iznimno teško i bolno. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis također je upozorio da bi val koji slijedi mogao nalikovati stagflaciji.
„Stagflacija u europodručju i Europskoj uniji vrlo je izvjesna, a time i rast u Hrvatskoj znatno slabiji, no i dalje će to biti rast. Dok god nam nisu ugroženi život, osobna sigurnost i sloboda, infrastruktura i imovina, sve je to izdržljivo. Dramatično bi postalo u puno gorim okolnostima“, rekla je.
„Moramo biti štedljivi“
Dotaknula se i izjave talijanskog ministra Crosetta.
„Mislim da talijanski ministar ne priča samo o ekonomskim rizicima. Nestašice mogu potaknuti socijalne nemire i razbojstva, a nesiguran svijet u kojem živimo uključuje rizike terorističkih, hakerskih i drugih napada kojima je cilj upravo izazvati strah, paralizu i nesigurnost ekonomija i ljudi“, dodaje.
„Moramo biti jaki, ali i štedljivi, jer predugo smo trošili i previše rasipali resurse. Možda shvatimo da nam svima treba manje“, zaključila je Marijana Ivanov za Index.
