„Neuobičajena prijetnja“: Trump produljio izvanredno stanje za Zapadni Balkan

U predsjedničkom dokumentu objavljenom 24. lipnja navodi se da postupci pojedinaca i skupina koji prijete miru, međunarodnim naporima za stabilizaciju regije, kao i aktivnosti koje koče demokratski razvoj i euroatlantske integracije zemalja Zapadnog Balkana, i dalje predstavljaju „izvanrednu i neuobičajenu prijetnju“ interesima SAD-a.

Izvanredno stanje prvi je put proglasio američki predsjednik George W. Bush 26. lipnja 2001. godine izvršnom uredbom 13219, kojom je omogućeno zamrzavanje imovine osoba i organizacija koje ugrožavaju stabilnost regije.

Mjera se odnosila na aktere povezane s ekstremističkim nasiljem u tadašnjoj Makedoniji, opstrukcijom provedbe Daytonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini te Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu.

Podrivanje mirovnih sporazuma, korupcija,…

Uredba je proširena 2003. godine kako bi obuhvatila i aktivnosti koje ometaju provedbu Ohridskog sporazuma u Sjevernoj Makedoniji, a dodatno je proširena 2021. izvršnom uredbom predsjednika Joea Bidena. Tada su među razlozima navedeni podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije te raširena korupcija koja otežava demokratski razvoj i integraciju regije u euroatlantske strukture.

Početkom 2025. donesena je nova izvršna uredba kojom su obuhvaćeni pokušaji ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država Zapadnog Balkana, podrivanje mirovnih sporazuma, ozbiljna korupcija te izbjegavanje američkih sankcija.

Tko je pod izvanrednim mjerama?

Američke izvršne uredbe ne navode konkretna imena pojedinaca ili organizacija, već pružaju pravni okvir za uvođenje sankcija osobama, tvrtkama i drugim subjektima za koje Washington procijeni da djeluju protiv stabilnosti i demokratskog razvoja regije.

Mjere se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.