Nova eksplozija kod Krimskog mosta? Bjelorusija: Ušao nam je poljski helikopter
IZ MINUTE u minutu pratimo događaje u Ukrajini.
Ključni podaci:
- Ogromna eksplozija kod Krimskog mosta
- Glavnik tajnik NATO-a iznenada stigao u Kijev
- Bjelorusi tvrde da im je poljski helikopter ušao u zračni prostor
- Ukrajina pristala uvjetno povući tužbu protiv Poljske, Slovačke i Mađarske
- Masovni ruski napad dronovima tijekom noći. Ukrajinci: Oborili smo ih 34
- Rusija i Sjeverna Koreja pregovaraju o oružju. SAD im uveo sankcije
Francuska i Ukrajina obećale su da će raditi zajedno na nabavci oružja za tromjesečnu protuofenzivu Kijeva protiv ruskih okupacijskih snaga te na razvoju zajedničke proizvodnje oružja. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da su se on i njegov francuski kolega fokusirali na jačanje suradnje u pogledu tehničke obuke ukrajinskih oružanih snaga.
„Deseci projekata su ili pokrenuti ili se o njima raspravlja s ciljem organizacije zajedničke proizvodnje novog oružja ili održavanja postojećeg oružja“, rekao je Umerov na konferenciji za medije uz francuskog ministra Sebastiena Lecornua.
Dvije strane, dodao je Umerov, razmatraju osnivanje fonda za podršku zajedničkim projektima s partnerima i tvrtkama koje žele započeti proizvodnju u Ukrajini. Lecornu je rekao da će Francuska nastaviti pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno, no nije iznio detalje koje će oružje isporučiti.
„Ovaj rat bi se mogao nastaviti. Dopustite da ponovim da imamo povjerenje u ukrajinsko oružje da bi se ova protuofenziva pokazala uspješnom“, zaključio je Lecornu.
Ministri unutarnjih poslova EU odlučili su produžiti zaštitu za ukrajinske izbjeglice do ožujka 2025. kojima je time dopušteno ostati u EU bez da moraju podnijeti zahtjev za azilom.
>> Opširnije
Bjelorusija je danas rekla da je poljski helikopter prešao na njezin teritorij, no Varšava kaže da nijedan poljski helikopter nije prešao granicu između dvije zemlje.
>> Opširnije
Prema ukrajinskim dužnosnicima, u ruskim napadima ubijeno je pet osoba, a najmanje šest je ozlijeđeno u regijama Herson i Donjeck. Topništvo je pogodilo stambenu četvrt u Hersonu, ubivši tri žene koje su u to vrijeme bile na ulici.
Na istoku Ukrajine dvojica muškaraca u dobi od 54 i 47 godina ubijena su u napadima na Krasnohorivku, priopćilo je regionalno tužiteljstvo u Donjecku. Još tri osobe su ozlijeđene, dok su u obližnjoj Kostjantjnivki još tri zadobile ozljede u daljnjem granatiranju.
Na društvenim mrežama šire se snimke ogromne eksplozije kod Kerčkog mosta, najvažnijeg mosta na Krimu koji spaja okupirani teritorij s Rusijom. Riječ je o mostu koji je napadnut već nekoliko puta.
Još uvijek nije jasno o čemu se radi niti je li most pogođen.
U ukrajinskom gradu Avdiivki pogođena je tvornica koksa. Snimljen je trenutak udara.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića da su odgovorni za napad naoružanog odreda na kosovsku policiju na sjeveru zemlje prošloga vikenda, istaknuvši u intervjuu za Reuters da je Kosovo „napadnuto“.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je danas iznenada stigao u nenajavljen posjet Kijevu, rekao je da ukrajinske snage „postupno osvajaju teren“ u protuofenzivi protiv ruskih snaga.
>> Opširnije
Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček zatražio je da Hrvatska zabrani uvoz jeftinog žita iz Ukrajine, koje je, kako tvrdi, preplavilo domaće tržište, ruši cijene i uništava domaće ratare.
„Hrvatski ratar ne može po tako jeftinoj cijeni proizvesti žitarice, meni je Ukrajinac drag, ali mi je draži hrvatski seljak i ratar”, poručio je Pavliček u slobodnom govoru zatraživši da Hrvatska zabrani uvoz žita iz Ukrajine po uzoru na Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
„Po podacima Ministarstva poljoprivrede u prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 65 tisuća tona jeftinog žita iz Ukrajine, što je 50 posto više nego u cijeloj prošloj godini i ukoliko se taj trend nastavi, uvest ćemo u cijeloj godini 100 posto više tog žita nego prošle godine“, rekao je.
Da je ukrajinsko žito prepravilo Hrvatsku i da ruši cijene upozoravaju i predstavnici hrvatskih ratara, dodao je Pavliček navodeći kako se prošle godine žito prodavalo za 300 eura po toni, a ove godine za 160 eura.
Pozvao je i Državni inspektorat da uvede kontrolu tranzita ukrajinskog žita kroz Hrvatsku jer „očito to žito ne završava tamo gdje bi trebalo i očito nije riječ samo o tranzitu, što potvrđuju i službeni podaci“.
Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) u slobodnom govoru reagirala je na izjavu premijera Andreja Plenkovića da demagozi napadaju vladu i za to koriste svaku priliku uzvrativši da Plenković koristi javni medijski servis kako bi širio svoju političku propagandu. „Koruptivna klika koju je Plenković uspostavio oko sebe napada državu”, ustvrdila je Orešković.
S tisućama ukrajinskih i ruskih bespilotnih letjelica duž crte bojišnice, od jeftinih kvadrokoptera do letjelica s krilima velikog dometa koje mogu letjeti stotinama kilometara i satima pratiti metu, sama priroda rata se transformirala, piše The Wall Street Journal.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin susreo se s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim tri dana nakon što je potonji kazao da je ponosan na svog 15-godišnjeg sina koji je premlatio zatvorenika optuženog da je spalio Kuran.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin u Moskvi je primio čečenskog vođu Ramzana Kadirova. Razgovarali su o međusobnim odnosima i stanju na bojištu. Kadirov na snimci ne pokazuje znakove zdravstvenih problema iako se nedavno nagađalo da je bio u bolnici u životnoj opasnosti, što je čečenski vođa odbacio.
„Dinamika razvoja Čečenije ide u pozitivnom smjeru uvelike zahvaljujući vama i vašoj ekipi. Vaši ljudi marljivo rade. Dijelom je to sve rezultat bliske suradnje s ruskom vladom. Imamo cijeli niz ozbiljnih programa i zadaća“, rekao je Vladimir Putin, ruski predsjednik.
„Prije nego što počnemo razgovarati o Čečenskoj Republici, pokazao bih vam što smo radili na teritoriju posebne vojne operacije od početka do danas. Čak bih se pohvalio humanitarnom stranom svega i izvještajima s bojišta. Vaša ekipa ima dobre rezultate. Svakoga dana uzimaju zarobljenike i uništavaju vojna vozila“, rekao je Ramzan Kadirov, čečenski vođa.
NOVAYA Gazeta piše kako su kolumnist RIA-e Timofej Sergejcev, fotoreporter TASS-a Mihail Tereščenko i vojni analitičar Konstantin Sivkov pronašli odsječene svinjske glave na svojim kućnim pragovima.
>> Opširnije
NATO ima sklopljene okvirne ugovore za 2.4 milijarde eura ključnog streljiva za Ukrajinu, uključujući milijardu eura narudžbi, rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg tijekom nenajavljenog posjeta Kijevu, prenosi Reuters.
Rekao je da bi takvi ugovori omogućili članicama NATO-a da nadopune svoje iscrpljene zalihe, a istovremeno će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu streljivom, ključnim faktorom u ratu.
Stoltenberg je također osudio ruske napade u blizini ukrajinske granice s Rumunjskom, članicom NATO-a. Rekao je da nema dokaza da su takvi udari bili namjerni napad na Rumunjsku, ali ih je označio kao „nesmotrene“ i „destabilizirajuće“.
Britanski ministar obrane Grant Shapps razgovarao je o tome kako ojačati ukrajinsku protuzračnu obranu tijekom sastanka s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, priopćio je predsjednikov ured u četvrtak. Posjet glavnom gradu Ukrajine prvi je Shappsov posjet ratnom Kijevu otkako je prošli mjesec postao ministar obrane. Britanija je vjerni saveznik Ukrajine tijekom cijele invazije koju je Rusija pokrenula u veljači 2022.
„U ime cijele nacije zahvaljujem vam na svemu što činite za nas. Zahvalni smo vam na pomoći – vojnoj, financijskoj, humanitarnoj. Iznimno cijenimo što se možemo osloniti na vas“, rekao je Zelenski, a prenio u priopćenju njegov ured. Zelenski je istaknuo suradnju između Kijeva i Londona u obrambenom sektoru, za koju je rekao da je Ukrajini omogućila da znatno proširi svoje sposobnosti na bojnom polju zahvaljujući oružju dugog dometa.
Britanija je ove godine isporučila krstareće rakete Storm Shadow, koje su Ukrajini omogućile izvođenje udara na ciljeve na teritoriju pod ruskom okupacijom.
U priopćenju se navodi da su Shapps i Zelenski razgovarali o jačanju protuzračne obrane u Ukrajini zbog straha da će Rusija koristiti rakete dugog dometa i bespilotne letjelice za ciljanje ključne energetske infrastrukture u jeku zime. Novi ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov također se sastao sa Shappsom i rekao da ga je izvijestio o situaciji na bojnom polju i hitnim potrebama Kijeva.
„Fokus na protuzračnoj obrani, topništvu, sustavima protiv dronova. Zima dolazi, ali mi smo spremni. Jači zajedno“, rekao je Umerov na platformi X, bivšem Twitteru. Nije poznato kad se točno Shapps sastao sa Zelenskim. Shapps je već posjetio Ukrajinu tijekom rata, ali u svom prijašnjem svojstvu ministra energetike prije nego što je prošli mjesec zamijenio Bena Wallacea na mjestu ministra obrane.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u nenajavljenom posjetu Kijevu da ukrajinske snage „postupno osvajaju teren“ u protuofenzivi protiv ruskih snaga. Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim Stoltenberg je rekao da se ruske trupe bore za „imperijalne zablude“ Moskve.
Rusija će povećati izdatke za obranu za gotovo 70% 2024. godine, pokazuje dokument ministarstva financija, dok Moskva ulaže resurse u svoju sveobuhvatnu ofenzivu u Ukrajini, izvještava AFP. U dokumentu se navodi da bi obrambena potrošnja trebala skočiti za više od 68% na godišnjoj razini, na gotovo 91 milijardu funti, ukupno oko 6% BDP-a.
Potrošnja za obranu trebala bi ukupno biti oko tri puta veća od potrošnje za obrazovanje, zaštitu okoliša i zdravstvo zajedno 2024. godine, pokazuju brojke koje je izračunao AFP.
Bruxelles je upozorio europske tvrtke i vlade da bi mogao zabraniti prodaju određenih komponenti Turskoj i drugim zemljama iz kojih Iran i Rusija nabavljaju dijelove za dronove i drugo oružje kojim Rusija napada ukrajinske gradove. Komentari Europske komisije uslijedili su nakon što je procurio dokument od 47 stranica u kojem je ukrajinska vlada detaljno opisala korištenje zapadne tehnologije i apelirala na projektile dugog dometa za napad na proizvodna mjesta bespilotnih letjelica u Rusiji, Iranu i Siriji.
Putin se sastao s Ramzanom Kadirovim u Kremlju – očito kako bi dokazao svijetu da čečenski moćnik nije na rubu smrti, kako su pisali neki ukrajinski mediji.
Rusko granatiranje oštetilo je termoelektranu u južnoj Ukrajini, priopćio je nacionalni mrežni operater te zemlje. Državni Ukrenergo nije iznio druge detalje o lokaciji elektrane i razmjerima štete nanesene u napadu kasno sinoć. „Jučer navečer termoelektrana u južnoj regiji je oštećena kao rezultat masovnog neprijateljskog granatiranja“, rekao je Ukrenergo.
Ukrajina je pristala uvjetno povući tužbu protiv Poljske, Slovačke i Mađarske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog produljenja embarga na ukrajinske žitarice.
Traže od tih zemalja da ubuduće ne nameću slična ograničenja. Nakon izbijanja rata velike količine ukrajinskih žitarica nisu mogle biti isporučene zbog ruske blokade crnomorskih luka. Završile su na tržištima istočnoeuropskih zemalja, što je utjecalo na lokalne cijene i izazvalo prosvjede domaćih poljoprivrednika.
Oko 45 minuta na snazi je zračna uzbuna u regiji Dnjepropetrovsk, a sada postoje nepotvrđena izvješća o eksploziji u Krivi Rihu.
Slovačka se sprema izabrati svog petog premijera u samo četiri godine, a s oporbenom strankom simpatizera Kremlja Roberta Fica, koja vodi u anketama, Zapad to s uznemirenošću promatra.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu prošle veljače, Slovačka je jedan od najvjernijih saveznika Kijeva. Dvije zemlje dijele granicu, Slovačka je bila prva država koja je poslala protuzračnu obranu u Ukrajinu i primila je desetke tisuća izbjeglica. Ali sve bi se to moglo promijeniti ako Fico dođe na vlast. Bivši premijer ne skriva svoje simpatije prema Kremlju i okrivio je „ukrajinske naciste i fašiste“ za provociranje Vladimira Putina da pokrene invaziju ponavljajući lažni narativ kojim se ruski čelnik koristio da opravda svoj brutalni rat.
Fico je pozvao slovačku vladu da prestane isporučivati oružje Kijevu i rekao da ako on postane premijer, Slovačka „neće poslati još jednu rundu streljiva“. Također se protivi ulasku Ukrajine u NATO.
Grigorij Mesežnikov, politički analitičar i predsjednik Institute of Public Affairsa, slovačkog think tanka, rekao je da, poput mnogih simpatizera Rusije, Fico svoju potporu Moskvi shvaća kao „mirovnu“ inicijativu.
Predsjednik Južnog Sudana Salva Kiir danas razgovara s Vladimirom Putinom. Stigao je u Moskvu. Dužnosnici Južnog Sudana kažu da će se na sastanku raspravljati o planovima za razvoj bilateralnih odnosa i regionalnim i međunarodnim pitanjima.
U priopćenju se kaže da će njih dvojica razgovarati i o ukidanju embarga na oružje i ciljanih sankcija nametnutih pojedincima u Južnom Sudanu. Rusija je u svibnju bila suzdržana prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a o obnovi sankcija nametnutih Južnom Sudanu, koje uključuju zamrzavanje imovine, zabranu putovanja i embargo na oružje.
Ruski ministar obrane general Sergej Šojgu posjetio je Teheran ranije ovog mjeseca, navodno kako bi razgovarao o jačanju bilateralne obrambene i vojne suradnje s Iranom. Pridružio se kolegama, ruskim vojnim dužnosnicima kako bi pregledali iransko napredno konvencionalno oružje na putovanju koje bi moglo završiti ugovorom o prodaji bespilotnih letjelica i projektila.
Institut za proučavanje rata izvješćuje da je zapovjednik iranskih zračno-svemirskih snaga brigadni general Amir Ali Hajji Zadeh vodio generala Šojgua u obilasku arsenala dronova, raketa i protuzračne obrane u zemlji. Obilazak je, među ostalom vojnom opremom, prikazao krstareću raketu Paveh, raketu zemlja-zrak 358, Ababil i hipersoničnu raketu Fattah.
Iranski ministar obrane, brigadni general Mohammad Reza Ashtiani rekao je ranije ovog mjeseca da je njegovo ministarstvo spremno razviti obrambene i strateške odnose sa „svim neovisnim i povezanim zemljama“ nakon isteka raketnih ograničenja 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Američki i britanski dužnosnici upozorili su u prosincu 2022. da Iran planira prebaciti projektile Rusiji kako bi se pozabavio svojim iscrpljenim zalihama.
Ruske snage su počele graditi novu željeznicu koja će povezati okupirani Mariupolj, Volnovaku i Donjeck s jugom Rusije, tvrdi ukrajinski dužnosnik. Navodno su prvo počeli s gradnjom željezničkog mosta preko rijeke Kalmius. Ako uspiju s izgradnjom, mogli bi tako prevoziti potrepštine svojoj vojsci bez potrebe za Krimskim mostom.
Ukrajinska vojska tvrdi da su se vagnerovci vratili u Bahmut. Oni su se iz tog grada povukli u svibnju i kontrolu predali ruskoj vojsci. No zamjenik šefa za komunikacije ukrajinske vojske Serhij Čerevatij kazao je da su se bivši borci Wagnera vratili u Ukrajinu i da sad rade pod ruskim ministarstvom obrane.
“Nekoliko stotina njih ide u našem smjeru na istočnom frontu”, kazao je CNN-u. Isto su CNN-u potvrdili ukrajinski vojnici kod Bahmuta. “Wagner je tu”, kazao je jedan operater dronovima. “Vratili su se, brzo su zamijenili zapovjednike i sad su tu”, dodao je.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak kazao je da su vagnerovci sklopili ugovore s ruskim ministarstvom, ali nije htio preuveličavati njihov dolazak na front. “Sjetite se, Wagner više ne postoji”, kazao je na kraju.
Ukrajinski ministar obrane, nedavno imenovani Rustem Umerov, imenovao je troje zamjenika. Kazao je da će promjena biti vidljiva za ukrajinske vojnike. Zamjenici su Jurij Džigir, Natalija Kalmikova i Katerina Černogorenko.
Britanski ministar obrane posjetio je Kijev i sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Posjet Granta Shappsa glavnom gradu Ukrajine prikazan je u videu koji je Zelenski podijelio na Twitteru.
U objavi uz video ukrajinski predsjednik je napisao da je „duboko zahvalan Ujedinjenom Kraljevstvu za svu financijsku, humanitarnu i vojnu potporu, uključujući ključne sposobnosti dugog dometa“.
Suspilne, ukrajinska državna televizija, objavila je jutros najnovije vijesti na svom Telegram kanalu: „Noćas je ruska vojska pustila 44 bespilotne letjelice Shahed iznad Ukrajine, a snage protuzračne obrane oborile su ih 34. Posebno je napadnuta Odesa. Nije bilo pogodaka.“
Nekoliko bespilotnih letjelica oboreno je u Kirovogradskoj oblasti. Prema riječima čelnika regije, nije bilo štete na civilnoj infrastrukturi ni ozlijeđenih. Navečer je ruska vojska izvela raketni napad na infrastrukturni objekt u Mikolajivu, nitko nije ozlijeđen, rekao je gradonačelnik.
U noćnom napadu na Herson jedan je muškarac poginuo, a drugi je ozlijeđen. U posljednja 24 sata dvije osobe su poginule, a jedna je ranjena u granatiranju u regiji Herson. U Donjeckoj oblasti jedna osoba je poginula, pet je ozlijeđeno.
Sedam republikanskih predsjedničkih kandidata – ali ne i favorit Donald Trump – sukobili su se oko rata u Ukrajini, oštro razgovarali o imigraciji i svađali se dok su se borili da se istaknu kao jasna alternativa bivšem predsjedniku. Neki su omalovažavali Trumpa. Bivši guverner New Jerseyja Chris Christie nazvao ga je „Donald Duck“ jer je propustio raspravu. Guverner Floride Ron DeSantis rekao je da je Trump „nestao u akciji“.
Ali drugi su bili oprezni u distanciranju od bivšeg predsjednika, koji ima veliku prednost u anketama pred svojim suparnicima. Pohvalili su njegove napore da suzbije ilegalnu imigraciju i smanji poreze dok su samo blago kritizirali nagli porast saveznog duga tijekom njegove administracije.
Gotovo u isto vrijeme kada su kandidati raspravljali u Predsjedničkoj knjižnici Ronalda Reagana u Simi Valleyu u Kaliforniji, Trump se obratio radnicima u tvornici rezervnih dijelova u gradu Clinton Townshipu u Michiganu, navode njegovi suradnici.
Trump polaže nade za povratak u Bijelu kuću na istim onim glasovima radnika koje je dobio 2016. u ključnim državama kao što su Michigan, Pennsylvania i Wisconsin. Nitko od Trumpovih suparnika nije se istaknuo kao očiti broj dva, a za neke je ova debata možda bila posljednja prilika. Sljedeća je na rasporedu u studenome. Najžešća rasprava među kandidatima bila je oko Ukrajine, što je odraz raskola među republikancima u Kongresu oko toga treba li nastaviti ili ograničiti američku pomoć toj zemlji.
„Nećemo imati bjanko ček“, rekao je DeSantis. „Gledam te tipove u Washingtonu, DC… njih nije briga za američki narod.“ Potrošite novac na suzbijanje smrti od fentanila, na poboljšanje kvalitete života u ovoj zemlji, rekao je.
„Moramo se izjednačiti s američkim narodom“ po pitanju Ukrajine, rekao je poduzetnik Vivek Ramaswamy. „Samo zato što je (ruski čelnik Vladimir) Putin zao diktator ne znači da je Ukrajina dobra… trebamo razuman mirovni plan“ za okončanje rata.
Senator Tim Scott se ljutito usprotivio. U vitalnom je interesu nacije „degradirati rusku vojsku“, rekao je. Nikki Haley, bivša američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, rekla je da je „pobjeda Rusije pobjeda Kine“. Sveukupno, međutim, bilo je malo neslaganja s Trumpom o većini tema.
Svi su obećali da će pojačati sigurnost granica. Ramasawmy je kao razlog za više kriminala naveo slabu sigurnost granica. DeSantis se zakleo da će upotrijebiti američku vojsku za borbu protiv meksičkih narkokartela. Bivši američki potpredsjednik Mike Pence branio je još nedovršeni granični zid i inzistirao da će poduzeti snažne korake za osiguranje granice. „Znam kako se to radi“, rekao je.
Međunarodna regulatorna tijela nisu u stanju pravilno nadzirati sigurnost u nuklearnoj elektrani Zaporižja pod ruskom okupacijom, navodi se u dosjeu koji je sastavio Greenpeace i koji je poslan zapadnim vladama. Skupina zaključuje da Međunarodna agencija za atomsku energiju ima premalo inspektora u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani – četiri – te da postoji previše ograničenja za njihov pristup.
Tvrde da IAEA „nije u stanju ispuniti zahtjeve svog mandata“, ali da nije spremna to priznati u javnosti.
U alarmantnom upozorenju nuklearni stručnjaci Greenpeacea Shaun Burnie i Jan Vande Putte zaključuju: „IAEA riskira normalizirati ono što ostaje opasna nuklearna kriza bez presedana u povijesti nuklearne energije dok preuveličava svoj stvarni utjecaj na događaje na terenu.“
Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija pokrenula „masovni“ napad dronovima tijekom noći i da je uništeno više od 30 ruskih bespilotnih letjelica. Natalija Gumenjuk, glasnogovornica ukrajinskog južnog vojnog zapovjedništva, rekla je da su bespilotne letjelice presretnute iznad obalnih područja Crnog mora i dalje u unutrašnjosti.
“Večeras je lansirano nekoliko grupa udarnih bespilotnih letjelica… Protuzračna obrana djelovala je duž gotovo cijelog južnog smjera – u regijama Odesa i Mikolajiv. Također, mnogo sjevernije neprijatelj je usmjerio svoje napade na središnju Ukrajinu“, rekla je. „Sada se razjašnjavaju posljedice napada jer je doista bio masovan. Međutim, rad protuzračne obrane bio je prilično učinkovit. Uništeno je preko 30 bespilotnih letjelica“, dodala je.
Ukrajinske trupe su u srijedu zadržale odlučne napade ruskih snaga koje su pokušavale povratiti izgubljene položaje na istočnom frontu, rekli su vojni dužnosnici, dok su analitičari sugerirali da kijevske snage napreduju i na južnom ratištu.
Ukrajinska vojska pokrenula je svoju protuofenzivu u lipnju s namjerom povratka terena na istoku, a u posljednja dva tjedna najavila je zauzimanje dva ključna sela, Andrijivke i Kliščivke, u blizini razorenog grada Bahmuta. Njezine snage također pokušavaju napredovati prema jugu do Azovskog mora kako bi presjekle kopneni most koji je Rusija uspostavila između anektiranog Krimskog poluotoka i položaja koje drži na istoku.
Ilija Jevlaš, glasnogovornik ukrajinske istočne skupine snaga, rekao je za nacionalnu televiziju: “Nastavljamo odbijati intenzivne neprijateljske napade u blizini Kliščivke i Andrijivke. Neprijatelj još uvijek napada ove položaje u nadi da će ponovno zauzeti izgubljene položaje, ali bez uspjeha.“
U posljednja 24 sata dogodila su se 544 incidenta ruskog granatiranja u tom području, sedam borbenih sukoba i četiri zračna napada, rekao je Jevlaš.
CNN je dobio ekskluzivan pristup jedinici koja provodi napade kod opkoljenog istočnog ukrajinskog grada Bahmuta.
>> Opširnije
Njemački kancelar Olaf Scholz spriječio je isporuku projektila dugog dometa Taurus u Ukrajinu jer se boji da će to dovesti do sukoba s Rusijom, izvijestio je Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na svoje izvore.
Ostali članovi njemačke vladajuće koalicije odobrili su slanje projektila Taurus u Ukrajinu. Njemačka zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann napisala je 4. rujna na Twitteru da Scholz sam blokira ovu odluku unutar koalicije. Prema izvorima koje je citirao Wall Street Journal, Scholz je zabrinut da će njemačko osoblje morati raditi s projektilima na zemlji u Ukrajini, što je potez za koji je tvrdio da će zahtijevati glasanje u parlamentu. Štoviše, Scholz se bojao da bi prisutnost njemačkih vojnika na terenu u Ukrajini mogla izazvati “izravan sukob s Rusijom”.
Nejasno je zašto Scholz tvrdi da bi njemačko osoblje moralo biti fizički locirano u Ukrajini kako bi se rakete Taurus mogle koristiti, piše WSJ. Projektili Taurus bili su predmet mnogih rasprava, a velik dio njemačkog oklijevanja proizlazi iz mogućnosti da se projektili koriste na teritoriju Rusije.
Ukrajina je od svojih saveznika dobila i druge projektile dugog dometa, poput Storm Shadowa iz Ujedinjenog Kraljevstva i SCALP-a francuske proizvodnje, ali Taurus ima znatno veći domet. Iza kulisa dužnosnici iz Ujedinjenog Kraljevstva uvjeravali su svoje kolege u Njemačkoj da Ukrajina nije koristila rakete Storm Shadow na ciljevima bez prethodnog odobrenja.
Sjeverna Koreja nastavlja pregovore o naoružanju s Rusijom i namjerava uskoro postići dogovor, rekao je novinarima 27. rujna glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller. “Razgovarali smo o tome više puta i upozorili da se rasprava o oružju između Rusije i DPRK (Demokratske Narodne Republike Koreje) gotovo sigurno nastavila tijekom Kim Jong-unova putovanja u Rusiju i vjerujemo da se nastavlja i nakon tog putovanja“, rekao je.
Zapadni saveznici poput Japana i Južne Koreje strahuju da će Rusija Sjevernoj Koreji prenijeti naprednu tehnologiju balističkih projektila. G7 je zaprijetio agresivnim sankcijama za obje države kao odgovor na pregovore.
Ranije 13. rujna ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom na kozmodromu Vostočni, u ruskoj dalekoistočnoj Amurskoj oblasti, radi službenih razgovora za koje se uglavnom smatralo da se odnose na transfere oružja. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost otkrio je konkretne sankcije protiv Rusije i Sjeverne Koreje kao odgovor na razgovore. „Također smo nametnuli posebne ciljane sankcije kako bismo pokušali poremetiti svaki pokušaj korištenja Sjeverne Koreje kao kanala ili izvora za oružje koje ide Rusiji“, rekao je američki dužnosnik za CNN.
Sjeverna Koreja već dugo nastoji poboljšati svoju tehnologiju lansiranja satelita i nuklearnih podmornica, što bi uvelike unaprijedilo sposobnosti Pjongjanga u regiji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov planira posjetiti Pjongjang sljedećeg mjeseca, izvijestio je Ukrinform pozivajući se na lokalnu južnokorejsku novinsku agenciju.
Geolocirane snimke objavljene 26. rujna, koje je analizirao Institut za proučavanje rata, pokazuju da su ukrajinske snage napredovale blizu sela Orikhovo-Vasilivka, koje se nalazi 11 kilometara sjeverozapadno od Bahmuta, Donjecka oblast. Dodatna geolocirana snimka objavljena 26. rujna pokazuje da ruske snage vjerojatno više ne kontroliraju oko jedan kilometar dugu liniju rovova zapadno od Verbova (16 kilometara jugoistočno od Orihiva u Zaporiškoj oblasti).
„Odsutnost ruskih snaga u ovoj liniji rovova mogla bi olakšati daljnji ukrajinski napredak u ovom području jer ova linija rovova više nije značajna prepreka za ukrajinske snage“, rekao je ISW.
Verbove je samo 18 kilometara istočno od Robotina, za koji su ukrajinske snage rekle da su ga zauzele dok su se početkom rujna probijale istočno prema selu Novoprokopivka, u Zaporiškoj oblasti. Ukrajinske vlasti rekle su da očekuju bitke za kontrolu uzvisina južno i istočno od sela dok se približavaju sljedećem sloju ruske obrane. General Oleksandr Tarnavskij, zapovjednik ukrajinskih vojnih borbi u Donjeckoj i Zaporiškoj oblasti, nedavno je rekao da će “biti dobrih vijesti” u operativnom smjeru Zaporižja i napomenuo da ukrajinske snage postojano napreduju, ali nije dao dodatne informacije.
Ruske snage jučer su izvele 44 zračna napada i 27 napada višecijevnim raketnim sustavima te su angažirale ukrajinske trupe u 17 borbenih sukoba, rekao je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u svom večernjem brifingu. „Nažalost, u ruskim terorističkim napadima ubijeni su i ranjeni civili“, rekao je Glavni stožer. „Uništeni su ili oštećeni stambeni objekti, bolnica i druga civilna infrastruktura.“
Znatna većina Švicarskog nacionalnog vijeća, donjeg doma švicarskog parlamenta, glasala je protiv prijedloga izmjene pravila u vezi s ponovnim izvozom oružja švicarske proizvodnje u Ukrajinu. Predloženi amandman odbilo je 135 zastupnika, a odobrilo ga je samo 48. Iznijelo ga je Vijeće država, odnosno gornji dom parlamenta.
Švicarski parlament prethodno je glasao protiv sličnog prijedloga, a Švicarska je također blokirala transfer tenkova Leopard 1 švicarske proizvodnje u Ukrajinu, koji se trenutno nalaze u Italiji. Slijedeći švicarsku dugoročnu politiku neutralnosti, zakon te zemlje trenutno ne dopušta isporuku švicarskog oružja u borbene zone, čak ni kada ga isporučuje zemlja posrednik.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegov tim rade na novim „snažnim mjerama“ za jačanje nacionalne sigurnosti, rekao je predsjednik u službenom videu Telegrama objavljenom 27. rujna. “Ukrajina će biti jača. Ukrajina će imati više sposobnosti da se obrani”, rekao je.
Prošle jeseni ruski projektili i napadi bespilotnih letjelica nanijeli su znatnu štetu energetskoj infrastrukturi zemlje. Veliki gradovi, uključujući Kijev, Harkiv i Lavov, iskusili su nestašice električne energije.
Reuters je 7. rujna izvijestio da Ukrajina nadograđuje svoje sustave protuzračne obrane kako bi zaštitila električnu mrežu uoči hladne sezone. “Snaga za Ukrajinu nema alternative. I svi koji jačaju državu, svi koji postaju jači i svi koji pomažu u borbi protiv neprijatelja i postizanju rezultata za Ukrajinu – svi približavaju naš cilj”, rekao je.
