Zapadni Balkan bi mogao ostati bez neovisnih medija, piše Radio Slobodna Europa

PROSTOR zapadnog Balkana, područje s otprilike 20 milijuna ljudi, mogao bi ostati bez izvora informacija koje nisu pod utjecajem tamošnjih vodećih političkih snaga, piše Radio Slobodna Europa (RFE).

Početni je udarac, po ocjeni RFE, zadan otkazivanjem donacija iz proračuna američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koju je do ponovnog dolaska u Bijelu kuću Donalda Trumpa financirala vlada Sjedinjenih Država.

Gašenje Al Jazeere

Posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans (AJB) 12. srpnja kad su isključene kamere u središnjem studiju AJB-a u Sarajevu te ugašen njihov mrežni portal za koji su pisali deseci neovisnih novinara iz regije.

Bez posla je ostalo više od 200 ljudi te medijske mreže, što je katarski stožer AJB-a obrazložio „dijelom šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme“.

Gašenjem USAID-a, koji je pomagao mnoge neovisne medije, od ožujka je utihnuo Glas Amerike dok Radio Slobodna Europa navodi da se „već četiri mjeseca bori za sredstva“.

N1 i Nova S pod pritiskom Vučića

U međuvremenu je 16. lipnja smijenjena uprava United grupe, vlasnika televizija N1 i Nova, zbog čega su urednici tih medija u Srbiji iskazali zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja.

Kabelske televizije N1 i Nova S u Srbiji su pod dodatnim pritiskom vlasti, personificirane sveopćim utjecajem populističkog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji više ili manje i na različite načine kontrolira većinu elektroničkih i tiskanih medija.

„Predstavnici vlasti u Srbiji predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem godinama etiketiraju medijske kuće u okviru United grupe, a početkom srpnja novinari N1 su na adresu redakcije dobili prijetnje smrću“, konstatira RFE.

Istodobno, rijetki neovisni mediji u Srbiji su, uz skoro svakodnevne prijetnje i „razvlačenje“ po društvenim mrežama, pod dodatnim „tihim pritiscima“.

Uredništvo N1 objavilo otvoreno pismo

Među ostalim, izloženi su tzv. SLAPP tužbama, otkazivanjem ugovora oglašivača ili korisnika agencijskih servisa, optužbama da za inozemne interese predstavljaju „medijsku skupinu za pritisak“ na aktualnu vlast te za sudioništvo u „obojenoj revoluciji“, kako vlast naziva masovne višemjesečne prosvjede diljem zemlje predvođene studentskim pokretom.

Uredništvo N1 zatražilo je otvorenim pismom da predstavnici izvršne vlasti hitno reagiraju i zaustave ozbiljnu i sustavnu kampanju protiv tog medija i njegovih novinara „koja je posljednjih dana eskalirala i postala izrazito opasna“.

„U kampanji sudjeluju najviši nositelji državne vlasti, uključujući predsjednika Republike, uz podršku prorežimskih tabloida i medija financiranih javnim sredstvima. Rezultat su svakodnevne monstruozne poruke mržnje i prijetnje smrću koje redakcija N1 prima“, navodi se u pismu.

Profesorica iz Beograda: Mediji s ozbiljnim ambicijama sad su ostali u procjepu

Nikakav odgovor s adresa na koje je pismo upućeno nije stigao. Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Snježana Milivojević podsjeća da su regionalne medije na Balkanu uglavnom osnivali inozemni vlasnici, ali su otpori bili preveliki.

„Paralelno s procesom egzodusa inozemnih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno preko državnog Telekoma i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju“, rekla je Milivojević za RFE.

Snažan politički pritisak protiv medija, dodaje ona, doveo je do toga da se „sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima“.

„Mediji koji imaju ozbiljne ambicije da informiraju o stanju u regiji ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde sada su ostali u procjepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresiranosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne“, naglasila je Milivojević.

Direktor Media Centra: Potrebno angažiranje države

Slične poglede ima i direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić, tvrdeći kako je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na zapadnom Balkanu. On drži da je za opstanak neovisnih medija potrebno angažiranje i medijske zajednice, ali i država jer su „mediji jedan od stupova demokratskog društva“.

„Nemoguće je bilo što raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, profesionalno novinarstvo koje je kritički raspoloženo i koje predstavlja na neki način glas javnosti“, naveo je Kontić.