Šef Shella upozorava: Europi bi za nekoliko dana moglo ponestati goriva

Zbog toga bi europske vlade, kako bi spriječile nestašice, mogle biti primorane ograničiti potražnju za energijom, što je mjera koja nije poduzeta još od energetske krize 2022. godine, piše britanski The Telegraph.

Slanje elitnih marinaca

Nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, u Zaljevu je blokirana otprilike petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina (UPP). Vojni izvori su u utorak izjavili da Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje te ključne trgovačke rute, a planeri navodno razmatraju korištenje dronova za uništavanje mina koji bi polijetali s unajmljenih civilnih brodova.

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump priprema se za slanje padobranaca radi moguće kopnene invazije na ključne otoke uz iransku obalu, iako je u utorak ustrajao na tome da se mirovni pregovori s Teheranom nastavljaju.

Izvori za The Telegraph navode da se potpredsjednik JD Vance po prvi put priprema za ulogu pregovarača jer Iran odbija razgovarati s Trumpovim izaslanicima za Bliski istok, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Prema zaljevskim izvorima, Iranci ih optužuju da su im „zabili nož u leđa“ tijekom prethodnih nuklearnih pregovora koji su prethodili ratu.

Ovisnost o Bliskom istoku

Rat je ušao u četvrti tjedan, a Međunarodna agencija za energiju pozvala je države da smanje potrošnju nafte i plina poticanjem rada od kuće, uvođenjem nižih ograničenja brzine i većim korištenjem javnog prijevoza.

U Aziji, koja uvelike ovisi o energentima s Bliskog istoka, vlade su već uvele četverodnevni radni tjedan, apelirale na građane da manje koriste klima-uređaje i obustavile službena putovanja u inozemstvo.

Govoreći na konferenciji u Houstonu, Sawan je poručio da bi europske vlade uskoro mogle biti prisiljene na slične korake. „Posljedice se šire poput valova“, rekao je. „Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u travanj sve više i na Europu.“

Preusmjeravanje u Aziju

„Zato nastojimo surađivati s vladama i upozoriti ih na mehanizme koje će možda morati pokrenuti – uključujući mjere za smanjenje potražnje, odluke o skladištenju, nabavi zaliha i tako dalje“, dodao je Sawan.

Tržišta je zahvatila panika, zbog čega su cijene nafte i plina u posljednja četiri tjedna porasle za 40, odnosno 60 posto. U Aziji je to izazvalo potragu za alternativnim dobavljačima, zbog čega se zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje natječu s Europom za isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i UPP-a.

„Velik dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više“, objasnio je Ashley Kelty, analitičar u tvrtki Panmure Liberum. Izvori iz energetske industrije ipak upozoravaju da nestašice goriva predstavljaju „najgori, ali malo vjerojatan scenarij“ koji bi se ostvario samo ako se rat između SAD-a, Izraela i Irana produži do ljeta.

Strah od recesije

Visoki izvor iz britanske energetske industrije potvrdio je da scenarij koji je opisao čelnik Shella predstavlja „jedan od najgorih, ali je i dalje apsolutno moguć“. „Trenutačno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost opskrbe, a više za cijene.

Sjetite se, čak i na vrhuncu prošle energetske krize, kada smo izgubili goleme količine plina iz Europe, ipak smo uspjeli osigurati opskrbu“, rekao je izvor.

Međutim, dodao je: „Jasno je da postoji točka, možda u lipnju ili srpnju, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje je li Europa spremna toliko platiti. U tom bi trenutku cijene mogle biti toliko visoke da kućanstva i tvrtke počnu samostalno provoditi racionalizaciju.“

Bankari s Wall Streeta upozoravaju da Ujedinjenom Kraljevstvu prijeti recesija ako se cjenovni šok nastavi. Iz Morgan Stanleyja poručuju da bi Engleska banka mogla podići kamatne stope ako cijene energenata ne padnu, što bi vjerojatno izazvalo gospodarski pad do kraja godine.