Manja od Hrvatske, a svjetski je poljoprivredni div. Kako je to uspjelo Nizozemskoj?

IAKO je površinom tek nešto veća od američke savezne države Maryland, Nizozemska je drugi najveći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.

Tijekom 2024. godine, ova mala europska zemlja proizvela je poljoprivredne robe u vrijednosti većoj od 140 milijardi dolara, dok je američki izvoz iznosio oko 176 milijardi dolara.

Ključ ovog nevjerojatnog uspjeha leži u intenzivnoj stakleničkoj proizvodnji i inovativnoj tehnologiji koja omogućuje brži rast usjeva i veće prinose od svjetskog prosjeka, piše Business Insider.

Srce poljoprivredne moći

Više od polovice nizozemskog teritorija posvećeno je poljoprivredi. Iako blaga klima ne dopušta cjelogodišnji uzgoj određenih kultura na otvorenom, poput rajčica, zemlja se oslanja na goleme staklenike kako bi osigurala kontinuiranu proizvodnju.

Regija Westland postala je sinonim za ovu vrstu uzgoja, s jednom od najvećih koncentracija tehnološki najnaprednijih staklenika na svijetu. Opremljeni su sustavima za kontrolu klime, recikliranje vode i energetski učinkovitom LED rasvjetom, što im omogućuje da proizvode više i brže od ostatka svijeta.

Tehnologija koja oponaša prirodu

Tijekom noći, nebo iznad staklenika obasjavaju narančasta, ljubičasta i zelena LED svjetla koja oponašaju sunce i stvaraju optimalne uvjete za rast tijekom cijele godine. Ova rasvjeta troši gotovo upola manje električne energije od tradicionalnih natrijevih žarulja.

Unutar staklenika tvrtke Looye Kwekers, obiteljskog biznisa specijaliziranog za rajčice, tisuće biljaka rastu nevjerojatnom brzinom od gotovo 30 centimetara tjedno, penjući se uz konopce koji vise sa stropova. Radnici svakog tjedna koriste dizalice kako bi došli do vrhova biljaka i prilagodili konopce, osiguravajući im daljnji vertikalni rast.

Nezamjenjiva uloga čovjeka i pčela

Iako računala upravljaju gotovo svime, od temperature do navodnjavanja, ključni poslovi poput obrezivanja i berbe i dalje se obavljaju ručno jer strojevi još uvijek ne mogu precizno prepoznati zrele plodove kroz gusto lišće. Ipak, jedan od najvažnijih „alata“ u stakleniku su pčele. „Ne možete to učiniti bez njih.

Dakle, one su vjerojatno jedan od najvažnijih alata koje imamo u našem stakleniku“, izjavio je Stefan Lazar, stručnjak za uzgoj u Looye Kwekersu. Bumbari, smješteni u posebnim košnicama koje nazivaju „hotelima za pčele“, oprašuju svaku biljku i osiguravaju bogat urod.

Maksimalna učinkovitost i održivost

Nizozemski staklenici su u posljednjih 20 godina smanjili potrošnju vode za nevjerojatnih 90%. Za uzgoj jednog kilograma rajčice potrebno im je samo četiri litre vode, dok svjetski prosjek iznosi više od 200 litara.

To postižu recikliranjem – kondenzirana voda koju biljke ispuštaju prikuplja se, pročišćava i ponovno koristi. Nakon ručne berbe, rajčice se unutar 24 sata moraju obraditi, sortirati i zapakirati u pogonu smještenom odmah uz staklenik kako bi zadržale svježinu.

Paprike i umjetna inteligencija

Slične napredne metode primjenjuju se i u uzgoju drugih kultura. Tvrtka VD Holland, koja godišnje proizvede oko 85 milijuna paprika, također koristi hidroponski uzgoj.

Za borbu protiv štetnika koriste se biološke metode, poput ljepljivih zamki i ispuštanja predatora koji uništavaju nametnike. Nakon berbe, paprike se automatskim kolicima prevoze do pogona za pakiranje, gdje kamere pokretane umjetnom inteligencijom fotografiraju svaki plod. Sustav ih zatim sortira prema veličini, težini, obliku i boji, osiguravajući vrhunsku kvalitetu proizvoda.

Energetski izazovi i zelena budućnost

Visoka tehnologija ima i svoju cijenu – veliku potrošnju energije. Procjenjuje se da rajčica iz staklenika može imati i do šest puta veći ugljični otisak od one uzgojene na otvorenom.

Nakon što je rat u Ukrajini prekinuo opskrbu ruskim plinom, mnogi su proizvođači bili prisiljeni tražiti alternative. Neki, poput tvrtke VD Holland, okrenuli su se geotermalnoj energiji. Ulaganjem od 46 milijuna dolara u bušenje, zajedno s drugim uzgajivačima, uspjeli su prepoloviti potrošnju plina, pokazujući put prema održivijoj budućnosti poljoprivrede.