Kreće novi egzodus. Rusi prodaju imovinu i bježe iz zemlje
Stanje na terenu
Prema analizama zapadnih obavještajnih službi, kumulativni gubici ruske vojske do polovine 2026. godine dosegli su 1.4 milijuna ljudi. Ovdje se ubrajaju poginuli, nestali, zarobljeni i ranjeni. S druge strane, ruski portal Mediazona, koji bilježi poginule vojnike čija je smrt potvrđena, je na brojci od 236.000 do kraja srpnja. To je, dakle, najmanji broj poginulih ruskih vojnika u Ukrajini.
Kako ovaj popis nije iscrpan jer se objavljuje svaka smrt javno, dodatno je razvijena procjena na temelju prekomjerne smrtnosti muškaraca, gdje se koriste podaci iz nacionalnog registra ostavština. Prema tome se procjenjuje da je broj poginulih ruskih vojnika oko 350.000. Ako se uzme standardni omjer poginulih i ranjenih (1:3 do 1:4), dolazi se do brojke između spomenutih 1.4 i 1.7 milijuna pripadnika vojske.
Regrutacija
Suština ovih podataka jest u tome što tempo privlačenja novih vojnika više ne uspijeva nadoknaditi gubitke na frontu. Rusija je nakon djelomične mobilizacije krajem 2022. godine našla model mobilizacije novog vojnog kadra s kojim nije narušavala unutarnju sigurnost i nastavak egzodusa mlađe muške populacije. Regrutacija je tekla tako što je država ponudila ročnicima, onima koji odrađuju obavezni vojni rok, za ruske pojmove drastično visoku plaću i druge bonuse.
To je pogotovo odgovaralo ročnicima koji su živjeli u besperspektivnim provincijama, gdje ni u ludilu nisu mogli zaraditi takve novce. Donedavno je tempo privlačenja novog vojnog kadra pokrivao gubitke na terenu. Otprilike je 200.000 ročnika potpisalo ugovor s vojskom u prvoj polovici ove godine, a slična je brojka i za isti period prošle godine.
Nastavak ofenzive
Međutim, procjenjuje se da kadar kojim ruska vojska raspolaže nije dovoljan da se pokrene završna ofenziva na Donbas. Mnogi se analitičari slažu da ruska vojska ne može ispuniti cilj zauzimanja Donbasa ako se ne proglasi mobilizacija. To stvara nekoliko problema, od kojih su dva ključna.
Prvi je taj što bi mobilizacija vjerojatno obuhvatila rezerviste s minimalnom vojnom obukom te ljude koji nisu vični oružju, za razliku od prošle mobilizacije koja se oslanjala na kadrove koji su imali nekakvo iskustvo. Drugi problem je politički rizik koji je, s obzirom na sve veće društveno nezadovoljstvo, iznimno visok.
Administrativne pripreme
Iako se najavljuje tek nakon izbora te iako to službene vlasti negiraju, sve je više znakova koji ukazuju na to da se stvaraju preduvjeti za mobilizaciju. Jedan od znakova je sve veća potražnja za stručnjacima za vojnu evidenciju. Agencije koje se bave analizom podataka pokazuju kako je objavljeno preko dvije tisuće oglasa za radno mjesto stručnjaka za vojnu evidenciju i mobilizacijsku pripremu, što je višestruki porast u odnosu na prethodne godine. To ukazuje na temeljito tehničko i administrativno pripremanje za nadolazeći val poziva.
Nadalje, u nekim regijama su zabilježeni slučajevi prisilne regrutacije na ulicama od strane sigurnosnih snaga uz asistenciju lokalnih vlasti. Muškarcima se uručuju tzv. predbilježbe. Nastavno na ovo, idući znak je reorganizacija strateškog sektora. Zabilježeni su primjeri u kojima ključne kompanije vojne industrije mijenjaju kriterije za izuzeće svojih radnika od mobilizacije. To znači da će se s vremenom dogoditi preraspodjela ljudskih resursa iz industrijskih postrojenja za aktualne vojne potrebe.
Zakonodavni okvir
Još jedan znak je zakonodavni okvir koji se proteklih godina dodatno razradio. Razvijen je sustav elektroničkih poziva i registara s automatskim ograničenjima od 20 dana nakon izdavanja poziva. To uključuje zabranu upravljanja motornim vozilima, blokiranje imovine, uskraćivanje kredita i slično. Sustav je prilično manjkav i praksa pokazuje kako sustav često radi stihijski.
Neki građani s izrečenim zabranama nesmetano voze automobile jer policija nema pravovremeno ažurirane podatke, dok se nekim drugima koji nemaju takve zabrane ne dozvoljava vožnja. Također, zabilježeni su slučajevi gdje se blokira podjela imovine među suvlasnicima, ako je jedan od suvlasnika upisan u vojni registar i sl.
Društvene devijacije i osvete
Izrazito je nevjerojatan društveni fenomen zlouporabe administrativnog sustava. Postoji nemali broj slučajeva u kojima pojedinci koriste institucije za privatne osvete, rješavanje obiteljskih ili imovinskih sporova. To je, doduše, star i duboko ukorijenjen problem, ali je zbog rata dosegnuo apsurdnu razinu.
Javlja se pojava tzv. mobilizacije bivših. Ako muškarac ima dugove prema bivšoj supruzi u vidu alimentacije, bivša supruga ima pravni alat kojim putem ovršitelja i sudova može pokrenuti stroge mjere poput blokiranja imovine ili financija. Kako vojska nudi visoke plaće i bonuse za potpisivanje ugovora, neki se nađu u situaciji da im je jedini način za podmirivanje dugova – ugovor s vojskom.
Također, od 2022. godine primjetan je porast broja prijava policiji zbog „diskreditacije“ vojske, antiratnih stavova i sl. Građani, uključujući bivše partnere, povremeno koriste anonimne ili službene prijave kako bi se osvetili nekome s kim su u lošim odnosima.
Novi val emigracije
Svi ovi znakovi potaknuli su novi val iseljavanja iz Rusije. Prema podacima Yandexa, upiti o tome kako napustiti Rusiju drastično su se povećali u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od prethodnih valova, ovaj je puno tiši, organiziraniji i pripremljeniji. Građani prodaju imovinu, daju otkaze, izrađuju putovnice. Često se događa da odlaze cijele obitelji.
Glavne su rute Gruzija, Armenija i Kazahstan, koji imaju bezvizni režim s Ruskom Federacijom. Uz već velike ekonomske pritiske i gušenje raznih sloboda, strah od sve agresivnije militarizacije ključan je faktor. Stanje duboke ratne napetosti službene vlasti više ne mogu smanjiti, pogotovo jer građani prepoznaju stanje na „terenu“ koje je u suprotnosti sa službenim priopćenjima vlasti.
Mogućnost nove mobilizacije, čak i ako se ne dogodi, stvara dodatne tenzije unutar ruskog društva, koje se očituju promjenama u demografskoj, ekonomskoj i socijalnoj slici društva.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
U Rusiji se proširila nova prevara, „crne udovice“ udaju se za vojnike zbog odštete
Ovaj slučaj dio je rastućeg problema u Rusiji gdje se žene, koje mediji i dužnosnici nazivaju „crnim udovicama“, optužuju da ulaze u lažne brakove s vojnicima kako bi se domogle državne odštete u slučaju njihove pogibije, piše CNN.
„Još sam u šoku i ne mogu prihvatiti što se dogodilo“, ispričala je Marija u svom malom stanu u Sankt Peterburgu. „U početku se sve činilo kao san. I sada se ponekad probudim i pomislim da sam sve sanjala. Ali ovo je stvarnost“, dodala je.
Mladenka, koju Marija nikada nije upoznala i koju otac nikada nije spomenuo, bila je 22 godine mlađa od njega. Time je postala njegova zakonska nasljednica, što joj daje pravo na službenu odštetu.
„Nikada nisam razgovarala s tom ženom. Ne znam što bih joj rekla jer sam odmah posumnjala da je riječ o prevari“, kaže 37-godišnja Marija, čije puno ime CNN ne objavljuje radi zaštite privatnosti. CNN je pokušao dobiti komentar od Jurijeve udovice.
Sheme s lažnim brakovima
Kada ruski vojnik pogine, njegova najbliža rodbina od vojske dobiva jednokratne isplate koje počinju od 5 milijuna rubalja, što je oko 55.000 eura. Ta naknada trebala bi služiti kao jamstvo novacima da će njihove obitelji biti zbrinute ako se dogodi najgore.
Međutim, u Rusiji raste zabrinutost da tu povlasticu iskorištavaju prevaranti. Oni, prema optužbama, vabe ranjive muškarce u lažne brakove prije odlaska u rat, a zatim traže odštetu ako poginu, čime iz nasljedstva izbacuju drugu rodbinu.
Posljednjih mjeseci rusku javnost potresle su brojne priče o regrutima koje su žene navodno namamile u brak prije pogibije na fronti ili koji su se vjenčali na samrtnoj postelji. U jednom takvom slučaju prošle godine, medicinska sestra u vojnoj bolnici dobila je otkaz nakon optužbi da se udala za petoricu vojnika o kojima se brinula prije nego što su podlegli ozljedama, sve kako bi preuzela njihove naknade.
Ova vrsta zlouporabe izazvala je snažnu reakciju u društvu koje je sve više uznemireno posljedicama rata u Ukrajini, koji Kremlj i dalje naziva „specijalnom vojnom operacijom“, na svakodnevni život. U kontekstu slabljenja gospodarstva, nestašice goriva, rastućeg broja žrtava i ukrajinskih napada na ruski teritorij, osude prevaranata postaju sve glasnije, uz pritisak javnosti da država poduzme strože mjere.
„Obiteljima sudionika Specijalne vojne operacije potrebna je zaštita od drskih kriminalaca, od takozvanih ‘crnih udovica’, od financijskih i telefonskih prevaranata koji ciljaju one koji su primili novčane isplate“, izjavio je Leonid Slutsky, istaknuti zastupnik u ruskom parlamentu. Dodao je kako takvi „zločini“ sada poprimaju „ozbiljne razmjere“.
Državni poticaji i cinične računice
Nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Kremlj je aktivno poticao regrute da se žene, vjerojatno kako bi ojačao podršku obitelji ili im usadio dodatni motiv za borbu. Kampanja za promicanje braka bila je u skladu s politikom Vladimira Putina o promicanju takozvanih tradicionalnih vrijednosti usred demografskog pada u Rusiji.
Vlasti su olakšale brza vjenčanja za unovačene vojnike kako bi se izbjegao uobičajeni rok čekanja, dok je državna televizija prenosila masovna vjenčanja koja su organizirali lokalni dužnosnici.
Udaja za vojnika, posebno za novaka koji odlazi na bojište gdje je životni vijek iznimno kratak, čak se prikazivala kao način za rješavanje stambenog pitanja. U video podcastu snimljenom prošle godine u sibirskom gradu Tomsku, jedna agentica za nekretnine ponudila je izrazito ciničan savjet.
„Ja sam žena od 30 godina, ali ako želim kupiti stan, odakle mi novac?“ pitala je voditeljica Darya Cherdantseva.
„Jednostavno je“, odgovorila je agentica Marina Orlova. „Nađi čovjeka koji služi u Specijalnoj vojnoj operaciji i kad pogine, dobiješ 8 milijuna rubalja (102.000 dolara)“, rekla je kroz smijeh.
„Mnoge žene danas tako kupuju jeftine stanove. To je biznis.“ Obje žene su na kraju kazneno gonjene, osuđene na rad za opće dobro i prisiljene na ispriku vojnicima i njihovim suprugama.
Sudski sporovi i javni bijes
Ruski sudovi intervenirali su i u drugim slučajevima koji su privukli pažnju javnosti, poput sukoba između majke vojnika iz Rjazanja i lokalne žene koju je on upoznao i oženio tijekom kratkog dopusta. Vojnik Georgij Kostirko upoznao je Angelinu Varjuhinu preko interneta i oženio je deset dana kasnije, prije nego što se vratio u svoju postrojbu.
Prema riječima Kostirkove majke, nova supruga ubrzo je počela objavljivati fotografije i videozapise s drugim muškarcima na društvenim mrežama, zbog čega je njezin sin podnio zahtjev za razvod. Međutim, poginuo je prije nego što je postupak dovršen, pa je ona ostala zakonska primateljica naknade.
Varjuhina je iznijela drugačiju priču. Tvrdila je da su optužbe o njezinu kratkom braku pokušaj da se „okalja“ njezin ugled te da su se ona i Kostirko pomirili nakon svađe. Rekla je da su njezine slike s drugim muškarcima trebale Georgija učiniti ljubomornim. Sud je na kraju poništio njezin status nasljednice, ali skandal je izazvao ogorčenje javnosti.
Uključeni i pripadnici ruskih snaga sigurnosti?
Zabilježeni su i incidenti u kojima su, kako se čini, sudjelovali i pripadnici ruskih snaga sigurnosti. Oni su navodno organizirali prijevare s „crnim udovicama“ i surađivali sa ženama kako bi svoje tek unovačene muževe slali na opasne zadatke u zamjenu za dio odštete.
U jednom takvom slučaju prošle godine, ruski mediji izvijestili su o istrazi u Primorskom kraju na dalekom istoku zemlje. Radilo se o shemi u kojoj su sudjelovali časnik, narednik i vojni računovođa. Optuženi su da su vrbovali ranjive muškarce, uključujući siročad i ljude bez bliske rodbine, te im dogovarali brakove.
Regrute su navodno slali na visokorizične položaje gdje je bila veća vjerojatnost da će poginuti. O tom slučaju od tada nema novih javnih informacija.
Prodani stan i nestala udovica
U Sankt Peterburgu, Marija je odvela ekipu CNN-a do starog stana svog oca, koji je u međuvremenu prodan. Uvjerena je da je i on prevaren te da mu je stan oduzet. Iza razbijenih vrata, novi vlasnici tvrdili su da je prodaja bila legalna i da prodavatelja nikada nisu upoznali. I novac i udovica su, baš kao i Marijin otac, nestali.
„Nije ostalo apsolutno ništa, i to me nevjerojatno boli. Nemam niti jednu stvar koja bi me podsjećala na njega, samo ključeve stana koji više ne otključavaju vrata, i to je sve“, rekla je Marija kroz suze.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
