AI revolucija ima svoju adresu: Američki okrug troši struju kao Danska

AKO IKADA budete letjeli za Washington D.C., pogledajte kroz prozor pri slijetanju na aerodrom Dulles – mogli biste svjedočiti najvećoj ekonomskoj priči današnjice. Na tlu, razasuta po poljima i šumama, vidjet ćete golema skladišta koja bi neupućenom oku mogla izgledati kao supermarketi. No, to su podatkovni centri – najveća koncentracija takvih postrojenja na svijetu, u području poznatom kao „aleja podatkovnih centara“.

Ovdje se nalaze serveri koji pokreću gotovo sve glavne AI i cloud usluge, a s obzirom na to da umjetna inteligencija čini veliku većinu američkog gospodarskog rasta ove godine, ovo mjesto je od iznimne važnosti, piše Sky News.

S tla je priča još impresivnija. Posvuda se protežu ogromni dalekovodi, podsjetnik na to koliko je energije potrebno za rad ovih postrojenja. Samo ovo malo područje, okrug Loudoun, troši oko 4,9 gigavata snage – više od cijele Danske. Ta se brojka utrostručila u posljednjih šest godina, a u nadolazećim godinama očekuje se daljnji strelovit rast.

U srcu AI revolucije

U samom srcu „aleje podatkovnih centara“ nalaze se postrojenja tvrtke Digital Realty, jednog od najvećih svjetskih igrača u ovom sektoru. Njihovi serveri pokreću gotovo sve glavne AI i cloud usluge. Velika je vjerojatnost da, kada postavite upit nekom AI modelu, nesvjesno koristite njihove strojeve. Jedan od njihovih objekata u izgradnji, Digital Dulles, trošit će do gigavat snage, otprilike koliko i velika nuklearna elektrana, a napajat će ga šest zasebnih trafostanica.

Šetnja kroz ogromna skladišta, od kojih su neka već opremljena beskrajnim redovima rezervnih generatora, podsjetnik je na fizičke temelje doba umjetne inteligencije. Iako se ova tehnologija čini neopipljivom, njezini su fizički zahtjevi golemi. Ona podrazumijeva masivne betonske zgrade, od kojih svaka treba ogromne količine energije i vode za hlađenje servera koji neprestano rade.

Pogled na strojeve

Iza višestrukih sigurnosnih provjera i vrata koja se otvaraju samo otiskom prsta, nalazi se infrastruktura koja pokreće AI čipove. Tamo rade sustavi poput Nvidia DGX H100, smješteni u serverske ormare sposobne povući više energije nego manje selo. Kroz zgradu se protežu rashladne cijevi, dovodeći tekućinu do samih grafičkih procesorskih jedinica (GPU). Sve to naglašava da AI ne nastaje iz ničega, već ovisi o vrlo konkretnoj infrastrukturi, čija je dostupnost postala jedan od glavnih ograničavajućih faktora za ovaj ekonomski procvat.

Boom, mjehur ili oboje?

Prema ekonomistu Jasonu Furmanu, kada se izuzmu AI i srodne tehnologije, američko gospodarstvo jedva da je raslo u prvoj polovici ove godine. Mnogo toga ovisi o ovom sektoru, no postavlja se pitanje hoće li SAD moći dovoljno brzo izgraditi elektrane da podrži ovaj rast. Nakon godina stagnacije, američka potrošnja energije naglo je porasla, a AI tvrtke dale su velika obećanja o budućoj računalnoj snazi koja ovise o dostupnosti električne mreže.

Prošlog je tjedna glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, Pierre-Olivier Gourinchas, upozorio da bi AI doista mogao biti financijski mjehur, povlačeći paralele s dot-com balonom kasnih 1990-ih. „Tada je to bio internet… sada je to AI. Vidimo rastuće procjene vrijednosti, procvat ulaganja i snažnu potrošnju potaknutu solidnim kapitalnim dobicima. Rizik je da će uz jača ulaganja i potrošnju biti potrebna stroža monetarna politika za suzbijanje cjenovnih pritisaka. To se dogodilo kasnih 1990-ih“, rekao je.

„Nitko ne zna koliko će AI daleko ići“

Čak i za one unutar svijeta umjetne inteligencije, budućnost je neistraženo područje. Helen Toner, izvršna direktorica Georgetownovog Centra za sigurnost i nove tehnologije te bivša članica uprave OpenAI-ja, izjavila je: „Zastrašujuća stvar je: nitko ne zna koliko će daleko AI ići, i nitko zapravo ne zna koliko će ekonomskog rasta proizaći iz toga.“

Dodala je: „Trendovi su svakako takvi da AI sustavi koje razvijamo s vremenom postaju sve sofisticiraniji, i ne vidim znakove da će se to zaustaviti. Ali pitanje je koliko će to stvoriti rasta produktivnosti? Kako će se to usporediti s apsolutno zapanjujućim ulaganjima koja se danas provode?“

Bilo da se radi o novoj industrijskoj revoluciji ili mjehuru – ili oboje – ne može se poreći da je umjetna inteligencija ogromna ekonomska priča s golemim implikacijama za energiju, materijale i radna mjesta. Samo još nitko ne zna hoće li to biti početak nove industrijske ere ili samo najveći balon našeg vremena.