Trump radi ono što nijedan predsjednik SAD-a dosad nije. Zelenski mijenja taktiku
„Kažnjavaju žrtvu invazije, a nagrađuju agresora“
Richard Haass, dugogodišnji američki diplomat koji je služio u republikanskim i demokratskim administracijama, smatra da se Trumpov odnos prema Rusiji i Ukrajini teško može usporediti s bilo kojim ranijim zaokretom američke vanjske politike.
„Razlog zbog kojeg je teško pronaći presedan za američko mijenjanje strana u ovakvom sukobu jest taj što ga zapravo nema“, rekao je Haass za New York Times.
„Ono što je ovdje bez presedana jest odluka da se promijeni smjer, kazni žrtva invazije – Ukrajina – a nagradi agresor“, dodao je.
Trump je posljednjih tjedana odgodio primjenu novih sankcija Rusiji, dogovorio kupnju ruskog dizela i otvorio prostor za nove poslovne aranžmane s Moskvom. Istodobno zahtijeva da Ukrajina prestane napadati ruske rafinerije, iako su ti napadi jedan od načina na koje Kijev pokušava oslabiti rusku sposobnost financiranja rata.
Američki predsjednik otišao je i korak dalje, javno dovodeći u pitanje ulogu Zelenskog u mirovnim pregovorima te sugerirajući da bi Ukrajinu trebao predstavljati netko drugi.
Trump želi mnogo više od završetka rata
Prema analizi Davida Sangera, dugogodišnjeg novinara New York Timesa koji prati američku vanjsku i sigurnosnu politiku, Trumpov cilj nije samo postizanje sporazuma o Ukrajini.
Njegovi potezi upućuju na širu namjeru obnove odnosa s Moskvom i povratka Vladimira Putina među svjetske čelnike s kojima Washington želi dogovarati međunarodna pitanja.
U tom se kontekstu razmatra i mogući sastanak Trumpa, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Kini sljedećeg mjeseca. Trump tvrdi da bi glavna tema bila kontrola nuklearnog naoružanja, a ne Ukrajina.
No New York Times upozorava da bi sama slika trojice čelnika za istim stolom mogla ostaviti dojam da velike sile ponovno pokušavaju dogovarati podjelu interesnih sfera, poput saveznika na konferenciji u Jalti 1945. godine.
Takav sastanak zasad nije potvrđen.
Sanger podsjeća i na ranije zapadne pokušaje gospodarskog približavanja Rusiji. Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je projekt plinovoda Sjeverni tok 2, polazeći od pretpostavke da gospodarsko povezivanje može pomoći u obuzdavanju ruskih teritorijalnih ambicija. Ta se pretpostavka pokazala pogrešnom kada je Rusija 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
Trump sada pokušava znatno širu normalizaciju odnosa s Moskvom, i to dok rat još traje.
Zašto je Zelenski odlučio javno napasti Trumpa?
Druga analiza New York Timesa, koju potpisuje Maria Varenikova iz Kijeva, bavi se promjenom ukrajinskog pristupa američkom predsjedniku.
Nakon burnog susreta u Bijeloj kući u veljači 2025., Zelenski je nastojao smiriti odnose s Washingtonom. Naglašavao je zahvalnost za američku pomoć i izbjegavao izravne napade na Trumpa, svjestan koliko ukrajinska obrana ovisi o američkom naoružanju i obavještajnim podacima.
Sada je, međutim, procjena u Kijevu drukčija.
„Približava se tsunami“
Visoki ukrajinski dužnosnik usporedio je situaciju s posljednjom prilikom za upozoravanje na približavanje tsunamija.
Ukrajina se suočava s gotovo svakodnevnim napadima na energetsku infrastrukturu, iscrpljenom protuzračnom obranom i približavanjem zime. U takvim okolnostima dodatni problemi u suradnji sa SAD-om mogu imati neposredne posljedice za obranu zemlje.
Kijev je posljednjih dana upozoravao na ograničenja satelitskih komunikacija, zastoje u dijeljenju američkih obavještajnih podataka i kašnjenja isporuka raketa presretača. Američki dužnosnici odbacuju tvrdnje da Washington namjerno ometa ukrajinsku obranu.
Zelenski je zato odlučio javno govoriti o onome što smatra stvarnim posljedicama Trumpove politike.
„Ljudi moraju čuti stvarnost“, rekao je prošlog tjedna za ABC News.
Ukrajinski predsjednik pritom je Trumpu zamjerio naklonost autoritarnim čelnicima i približavanje Putinu, upozoravajući da takva politika neće donijeti mir, nego produljiti rat.
„Trump nas otvoreno gura prema kapitulaciji“
Ukrajinski analitičar za sigurnost i vojna pitanja Mihajlo Samus smatra da Zelenski više nema mnogo prostora za diplomatsko ublažavanje svojih poruka.
„Trump nas otvoreno gura prema kapitulaciji. Takva je situacija“, rekao je Samus za New York Times.
Ipak, otvoreno suprotstavljanje američkom predsjedniku nosi ozbiljan rizik. Ukrajina i dalje ovisi o američkoj vojnoj tehnologiji, obavještajnim podacima i dijelu ključnog naoružanja.
Zelenski je u nedavnom intervjuu za NBC priznao da bi njegova zemlja imala male izglede za opstanak bez američke vojne i obavještajne potpore.
Zato Kijev, unatoč oštroj retorici, nastoji održati kontakte s američkom administracijom.
Zašto Kijev ipak ne odustaje od Washingtona?
Zelenski je u ponedjeljak telefonski razgovarao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem, a danas se u Oslu sastao s Trumpovim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom.
Prema New York Timesu, ukrajinski predsjednik nakon sastanka nije izravno kritizirao Sjedinjene Države.
Ukrajinski politički komentator Vitalij Portnikov smatra da nastavak razgovora s Rubijem pokazuje kako Washington još nije spreman potpuno prekinuti odnose s Kijevom.
Ocijenio je da je važno što je američki državni tajnik, unatoč putovanju po Aziji, pronašao vrijeme za razgovor sa Zelenskim baš u trenutku kada ukrajinski predsjednik javno osporava Trumpovu politiku.
Zelenski je razgovarao i sa skupinom američkih zastupnika iz obje stranke, nastojeći pridobiti potporu u Kongresu i ograničiti mogućnost novih poteza Bijele kuće na štetu Ukrajine.
Američki izbori dodatno kompliciraju situaciju
New York Times upozorava i na važnost američkih izbora za Kongres, koji se održavaju sljedećeg mjeseca.
Trumpovi potezi prema Rusiji djelomično su povezani s nastojanjem da snizi cijene goriva i postigne vanjskopolitičke rezultate koje bi mogao predstaviti američkim biračima.
U takvoj se računici uklapa i mogući dogovor o oslobađanju Amerikanca zatočenog u Rusiji. Trumpovi izaslanici trebali bi razgovarati s Putinom u Sankt Peterburgu, a američki predsjednik već je spominjao mogućnost oslobađanja zatvorenika.
Za Moskvu bi takav potez mogao biti relativno mali ustupak, dok bi Trumpu omogućio da istakne konkretan diplomatski uspjeh.
Pritom ostaje neriješeno temeljno pitanje: kakav bi mir Ukrajina trebala prihvatiti i bi li američka sigurnosna jamstva zaista spriječila novu rusku agresiju?
Trumpova administracija tvrdi da je rat stigao do prijelomne točke i da Zelenski mora pokazati spremnost na dogovor, čak i ako to uključuje odricanje od dijela ukrajinskog teritorija.
Zelenski se tome dosad protivio. Sada pokušava istodobno upozoriti na posljedice američkog približavanja Moskvi i očuvati suradnju s Washingtonom, bez koje bi obrana Ukrajine bila znatno teža.
Trump je napravio hrpu groznih stvari, ali ovo što je napravio Ukrajini je najgora
Skandalozan drugi mandat
Carinskim ratovima Trump je zaoštrio odnose s najbližim američkim saveznicima, a prijetnjama preuzimanjem Grenlanda i pripajanjem Kanade doveo je u pitanje njihov suverenitet. Rat protiv Irana pretvorio se u katastrofu koja proizvodi samo nove probleme za SAD. Umjesto brzog vojnog uspjeha i slabljenja iranskog režima, Washington se suočio s dugoročnim posljedicama sukoba čiji ciljevi i način završetka ostaju nejasni.
Na domaćem planu snažno je proširio imigracijske racije, a zbog brutalnih metoda i straha koji šire među stanovništvom, kritičari njegovu imigracijsku službu ICE uspoređuju s Gestapom. Istodobno ga se optužuje za dosad neviđene sukobe interesa i osobno bogaćenje tijekom obnašanja dužnosti, posebno kroz kriptoposlove povezane s njegovom obitelji.
Uz to, Trump sustavno slabi neovisnost američkih institucija, smjenjuje dužnosnike koji mu nisu lojalni i koristi državne institucije za obračune s političkim protivnicima. Ukratko, zemlja koja se predstavljala kao predvodnica slobodnog svijeta danas ima predsjednika čiji potezi sve češće dovode u pitanje upravo te vrijednosti.
No koliko god bili pogubni njegovi dosadašnji potezi, teško se išta može usporediti s onim što upravo radi Ukrajini, zemlji koja se gotovo pet godina brani od ruske agresije i čiji stanovnici ovise o američkoj pomoći.
Ograničeni obavještajni podaci i prekid Starlinka
Prema tvrdnjama ukrajinskog vodstva, Trumpova administracija ograničila je razmjenu ključnih obavještajnih podataka s Ukrajinom, zbog čega njezina vojska nije pravodobno dobivala upozorenja o ruskim balističkim napadima.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Serhii Beskrestnov, rekao je za BBC da su životi izgubljeni jer nije bilo vremena upozoriti građane na napade balističkim raketama. Iako je razmjena obavještajnih podataka nakon trodnevnog prekida u međuvremenu nastavljena, što je potvrdio i Zelenski, taj je slučaj pokazao koliko Ukrajina ovisi o američkoj pomoći.
Kijev i dalje trpi ograničenja na satelitskoj mreži Starlink i njezinom vojnom sustavu Starshield, gdje je brzina pokretnih jedinica softverski limitirana na 160 km/h. To ukrajinskim snagama izravno onemogućava praćenje i rušenje brzih ruskih dronova. Vlasnik SpaceX-a Elon Musk poručio je da kontrolu nad vojnom verzijom mreže ima Pentagon.
Beskrestnov je rekao da misli kako su oba problema koja su se pojavila istodobno vjerojatno „namjeran potez kako bi se izvršio pritisak na Ukrajinu“.
Rubio odbacuje optužbe
Američki šef diplomacije Marco Rubio oštro je u Indiji odbacio ove optužbe iz Kijeva, a slučaj je u svom stilu prokomentirao i sam Trump.
„Dali smo puno Ukrajini. Oni nama nisu dali ništa“, kratko je poručio Trump jučer, odgovarajući na novinarsko pitanje o uskraćivanju obavještajnih podataka Kijevu.
Ova eskalacija stiže u trenutku kada su odnosi SAD-a i Ukrajine pali na najnižu točku od početka rata, nakon što je Trump ukinuo sankcije na uvoz ruskog dizela i zaustavio novi paket sankcija protiv Kremlja.
Kašnjenje isporuka projektila za sustav Patriot
Trumpova administracija istodobno koči isporuku projektila za sustave Patriot, koji su ključni za obranu ukrajinskih gradova od ruskih balističkih napada.
Slanje ovih presretačkih projektila iz savezničkih zemalja koje žele pomoći Kijevu zahtijeva službeno odobrenje američkog ministra obrane Petea Hegsetha. Budući da su Sjedinjene Države proizvođač tog sustava, zadržavaju puno pravo kontrole nad oružjem, a kako doznaje The Washington Post, Hegseth dogovore s trećim zemljama nije formalno odbio, ali namjerno odbija povući potrebne administrativne korake kako bi ih odobrio.
Razmjere ukrajinske ovisnosti o Washingtonu ovih je dana analizirao i Wall Street Journal. List upozorava da Europa, unatoč povećanju vojne pomoći, ne može brzo nadomjestiti niz američkih kapaciteta, osobito sustave za rano otkrivanje balističkih napada, napredne projektile za Patriote i satelitske komunikacije.
Zato je jasno koliko Ukrajina i dalje ovisi o američkoj pomoći i koliko odluke Trumpove administracije mogu utjecati na njezinu sposobnost obrane od ruskih napada, ali i na živote civila.
Civilne žrtve ruskih napada
A njihove živote Rusija svakodnevno ugrožava. Dok Washington koči isporuke oružja i Ukrajina upozorava na probleme s obavještajnim podacima, ruski napadi nastavljaju odnositi živote civila. Među posljednjim žrtvama je jednogodišnja Angelina, koju je ruski dron ubio dok je bila u dječjoj autosjedalici.
U istom napadu na park u Harkivskoj oblasti poginula je i njezina majka Ina Mariuhna, učiteljica u osnovnoj školi, te još četvero ljudi, među kojima i jedanaestogodišnja djevojčica. Najmanje 15 osoba je ranjeno, uključujući sedmero djece.
Pritisak na Ukrajinu da kapitulira
Američka novinarka i povjesničarka Anne Applebaum, dobitnica Pulitzerove nagrade, u analizi za The Atlantic ocijenila je da je Trump u samo 72 sata odbacio desetljeća američke politike prema Rusiji i potkopao vlastite diplomatske napore.
Applebaum smatra da njegovi potezi više ne izgledaju kao pokušaj postizanja mira, nego kao pritisak na Ukrajinu da kapitulira, uz istodobno nastojanje da se pomogne ruskom gospodarstvu. Prema njezinoj analizi, poruka američkim saveznicima jednako je ozbiljna: na Washington se više ne mogu bezuvjetno oslanjati, dok autoritarni čelnici kod Trumpa nailaze na povoljniji tretman od demokratski izabranih saveznika.
„Njegova izdaja Ukrajine je sramotna“
Trumpovu politiku prema Ukrajini oštro je kritizirala i njegova nećakinja Mary Trump. U razgovoru za podcast Leading Politics izjavila je da je njezin stric još od 1980-ih na Putinovoj strani te da nikada nije pokazivao stvaran interes za zaštitu Ukrajine.
„Donald je jasno pokazao da ga ne zanima zaštita Ukrajine. Njegova izdaja Ukrajine je sramotna. Želi napustiti NATO i ne zanima ga zapadni liberalni savez ni demokracija“, poručila je Mary Trump.
Republikanski senatori osuđuju dogovor s Putinom
Trumpove nedavne poteze osudilo je i 12 američkih senatora, među kojima su i istaknuti republikanci. U zajedničkom su pismu osudili njegov dogovor s Putinom o ruskom dizelu. Ocijenili su da takva odluka šteti američkim sigurnosnim interesima i predstavlja izdaju ukrajinskog naroda.
Kritike koje Trumpu stižu čak i iz redova vlastite stranke pokazuju koliko je njegov najnoviji zaokret prema Rusiji kontroverzan i u samim Sjedinjenim Državama.
Za Ukrajinu pitanje odavno nije samo političko. Riječ je o ljudskim životima i o tome koliko će još ljudi poginuti u ruskim napadima, poput spomenute djevojčice Angeline i njezine majke Ine ili majke i djeteta čija se tijela među ruševinama vide na naslovnoj fotografiji ovog teksta.
No, ovo je samo jedan od prizora rata koji traje već gotovo pet godina. Upravo zbog takvih prizora Trumpovi potezi, koje čak i dio američkih senatora naziva izdajom Ukrajine, imaju posebno tešku dimenziju.
Zelenski nakon razgovora u Oslu: Zahvalni smo SAD-u na suradnji. Želimo završiti rat
Zelenski je potvrdio da američki sustav ranog upozoravanja na ruske napade sada ponovno funkcionira te je zahvalio SAD-u na suradnji. „Zahvalni smo američkoj strani. Sada funkcionira, to je odlično“, rekao je Zelenski danas u glavnom gradu Norveške, istaknuvši koliko su pravodobna upozorenja važna za sigurnost ukrajinskog stanovništva.
Njegova izjava dolazi nakon višednevnih napetosti između Kijeva i Washingtona zbog ukrajinskih tvrdnji da SAD više ne dostavlja pravodobne informacije o ruskim raketnim napadima. Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio ranije je odbacio optužbe da Washington namjerno uskraćuje obavještajne podatke Ukrajini. Tvrdio je da nije bilo političke odluke o prekidu suradnje, nego da su problemi bili tehničke prirode.
Zelenski je danas potvrdio i da je razgovarao s Rubiom te zahvalio na njegovoj spremnosti da pomogne u rješavanju problema s kojima se Ukrajina suočava.
Stubb: Postigli smo stvaran napredak
Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je da su sudionici sastanka ostvarili stvaran napredak u dvije važne skupine pitanja: dugoročnim mirovnim rješenjima i hitnim mjerama koje bi mogle smanjiti broj žrtava. Govoreći o dugoročnom rješenju, rekao je da su pronađeni određeni elementi mogućeg mirovnog sporazuma te da će prijedlozi biti predstavljeni ruskoj strani tijekom sutrašnjih razgovora u Sankt Peterburgu.
Kada je riječ o hitnim mjerama, Stubb je naveo da su sudionici razgovarali o protuzračnoj obrani, zaštiti energetskih postrojenja i mogućim djelomičnim prekidima vatre. Prema njegovim riječima, sudionici razgovora imaju slična stajališta o tim pitanjima.
„Iz mog iskustva, mir zahtijeva strpljenje. Ali rat, nažalost, ne čeka. Ljudi umiru svakoga dana. Mislim da je današnji sastanak bio korak u dobrom smjeru“, poručio je Stubb.
Witkoff sutra odlazi u Rusiju
Zelenski je potvrdio da američki izaslanik Steve Witkoff sutra putuje u Rusiju, gdje bi s ruskom stranom trebao razgovarati o prijedlozima iznesenima tijekom sastanka u Oslu. Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev odmah podržao američki prijedlog o prekidu napada na energetsku infrastrukturu, ali da je Rusija odgovorila nastavkom napada.
Izrazio je želju da američki predstavnici ruskoj strani prenesu prijedloge o mogućem mirnom rješenju rata. Spomenuo je i mogućnost organiziranja sastanka trojice predsjednika, što bi značilo izravne razgovore Zelenskog, Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Vidjet ćemo što Putin ima reći“, poručio je Zelenski.
Norveški premijer: Europa mora sudjelovati u pregovorima
Norveški premijer Jonas Gahr Støre naglasio je da europske zemlje moraju imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se odlučuje o budućnosti Ukrajine. „Za postizanje trajnog i pravednog mira potrebni su nam SAD, Ukrajina, Rusija i Europa“, rekao je Støre.
Objasnio je da ni on ni finski predsjednik Stubb ne govore u ime cijele Europe te da će o rezultatima razgovora izvijestiti ostale europske čelnike. Istaknuo je da Europa mora sudjelovati u donošenju odluka jer će upravo europske zemlje živjeti s dugoročnim posljedicama rata.
Stubb je dodao da on i Støre nastoje pomoći pregovorima radeći uglavnom iza kulisa te da je važno da Trump i njegovi pregovarači ostanu uključeni u mirovni proces.
Odnosi Washingtona i Kijeva posljednjih su se dana pogoršali
Današnji sastanak održan je nakon nekoliko dana otvorenih napetosti između Zelenskog i Trumpa. Ukrajina je optužila Sjedinjene Države da odgađaju isporuku raketa za sustave protuzračne obrane Patriot koje su platili europski saveznici, kao i da ograničavaju razmjenu obavještajnih podataka i korištenje satelitskog sustava Starshield.
Washington je odbacio tvrdnje o namjernom uskraćivanju pomoći. Napetosti su dodatno porasle nakon što je Trump ublažio sankcije na ruski dizel i kritizirao ukrajinske napade na ruske rafinerije. Zelenski je tada upozorio da Washington svojim potezima pritišće Ukrajinu da pristane na ruske uvjete završetka rata.
Ukrajinski predsjednik danas je ponovno poručio da njegova zemlja želi mir što prije, ali da Rusija nastavlja napade. „Naravno, ne gubimo ovaj rat, ali gubimo ljude jer Rusija napada“, rekao je Zelenski. Dodao je da se nada pomoći međunarodnih partnera, uključujući SAD, kako bi rat završio što prije.
