Dizel poskupio za više od 70 posto, stručnjak za energetiku otkrio nam je što čeka Hrvatsku
Benzinska postaja
Damir Krajac/Cropix
Okrugli stolDomaći stručnjaci: Poslovanje prijevoznika nikad nije bilo izazovnije, no rješenja za optimizaciju poslovanja itekako postoje
PROCJENA SVJETSKE BANKESkok cijena energije u 2026. godini bit će 24 posto, ali postoji i puno crnji scenarij
Rat na Bliskom istoku mogao bi ostaviti dugotrajne posljedice na poslovanje rafinerijske industrije, zbog čega će cijene dizela i benzina ostati na povišenim razinama. Istovremeno, razlika između cijena sirove nafte i naftnih prerađevina postaje sve izraženija. Dodatni problem stvara smanjenje prerade u Rusiji i oštećenje rafinerija u Perzijskom zaljevu, dok su poremećaji prometa kroz Hormuški tjesnac drastično ograničili izvoz. Industrija se stoga nosi s brojnim izazovima, što će na kraju osjetiti i krajnji kupci na benzinskim postajama, ključni su to zaključci Reutersove analize.
Cijene Brenta (jedne od ključnih svjetskih referentnih cijena sirove nafte) trenutačno su 25 posto više nego na početku sukoba – 90 dolara za barel, što je ispod vrhunca od 118 dolara – dok je u Europi dizel poskupio za više od 70 posto, gotovo triput više od sirove nafte.
Stručnjak za energetiku Davor Štern očekuje da će cijene dizela i kod nas nastaviti rasti.
– Sigurno je jedino to da će u Hrvatskoj cijena biti u skladu s cijenama na Mediteranu, a kolika će točno biti, ovisi o tome koliko će se Vlada moći i htjeti odreći dijela trošarina i uvesti ‘plivajući‘ PDV – govori Štern.
Očekuje da će potrošnja dizela kod nas ostati otprilike na istoj razini. Iako će broj turista koji u svojim automobilima troše dizel najesen biti manji, počinje razdoblje jesenske sjetve pa to gorivo intenzivnije troše poljoprivrednici.
– Već sada manjka dizela, a što je neke robe manje, njezina je cijena veća – dodaje.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), dnevna prerada u svjetskim rafinerijama u drugom je tromjesečju bila za 5,1 milijun barela manja nego godinu ranije. Rat na Bliskom istoku izbacio je iz pogona 20-ak rafinerija, odnosno više od petine ukupnog broja na tom području, a veći problem od oštećenja su dugi rokovi isporuka ključne opreme za popravak. Ruska prerada nafte posljednjih mjeseci je smanjena za 30 posto zbog ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu posljednjih mjeseci, pa je Moskva u srpnju zabranila izvoz dizela.
Paralelno s padom proizvodnje smanjila se i potražnja za prerađenim proizvodima, ali nedovoljno, pa na tržištu nedostaje oko milijun barela dnevno. I zalihe, koje inače ublažavaju manjak, sve su manje. Globalno su se od ožujka do srpnja smanjivale za 3,5 milijuna barela dnevno, a očekuje se da će nastaviti padati do kraja godine.
Štern kaže kako je izgledno da će se velike razlike između cijena nafte i cijena naftnih prerađevina i dugoročno održati. Jednim dijelom zbog logike po kojoj funkcionira burza, a s druge strane zbog špekulanata koji kupnjom futuresa dizela u trenucima u kojima procjene da će ga biti manje, dižu cijene na tržištu. Pojednostavljeno, futuresi su obvezujući burzovni ugovori o kupnji ili prodaji određene količine (u ovom slučaju) dizela po unaprijed dogovorenoj cijeni na točno određeni datum u budućnosti.
Drugi dio objašnjenja takvog nesrazmjera u rastu cijena vidi u tome što su tržište nafte i derivata danas dva odvojena tržišta. Još prije desetak godina, objašnjava, kotacije derivata na burzama formirale su se na temelju cijene sirove nafte, troškova prerade i transporta, rafinerijskih marži i drugih elemenata.
– Posljednjih nekoliko godina, a posebno nakon pandemije koronavirusa, došlo je do svojevrsnog razdvajanja tih dviju cjenovnih platformi na burzama. Zbog toga smo danas došli do svojevrsnog apsurda da, čak i kada je cijena sirove nafte relativno niska, cijene naftnih derivata mogu rasti – govori Štern.
Podsjeća da Hrvatska na svom području, iako ne potpuno u svom vlasništvu, ima rafineriju koja se može staviti u funkciju formiranja cijena na tržištu.
– Imamo terminal na koji može doći nafta, koje još uvijek ima u izobilju, i imamo rafineriju. Država bi mogla reći: nafta košta toliko, troškovi prerade su toliko, a rafinerijska marža je toliko. Ako država može ograničavati marže na benzinskim postajama, na isti bi način mogla ograničiti i maržu u preradi. Tada bi dizel koštao znatno manje nego što ga danas plaćamo na burzi jer bismo osjećali utjecaj samo rasta cijene sirove nafte, a ne i rasta cijene prerađevina – tumači Davor Štern.
